Priprema za novu godinu - Ukrajina i Europa bez Amerike: Umjesto božićnog primirja Kijev i europski saveznici pokreću kampanju koja bi odbacila svaku mogućnost pregovora

Kijev neće "žuriti" s bilo kakvim sporazumima s Rusijom, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U intervjuu za francuski list Le Parisien, objavljenom u srijedu, Zelenski je istaknuo svoju nevoljkost za ustupke, bilo teritorijalne ili one vezane uz NATO i EU ambicije Kijeva, kako bi se postigao mir. Drugim riječima, ovo je odbacivanje bilo kakvog plana kojeg za rat u Ukrajini priprema Donald Trump koji će preuzeti vlast u SAD-u za nešto malo više od mjesec dana, 20. siječnja.

Kako se već puno puta ponovilo, još uvijek ne znamo čak ni okvirno što točno Trump planira učiniti po ulasku u Bijelu kuću, ali sve što je sad izjavljivao, kao i ljudi bliski njemu, sugerira da će pokušati izvršiti pritisak na Kijev kako bi se putem pregovora rat priveo kraju ili da bi se barem uspostavilo neko čvršće primirje. No, čini se da i Zelenski i njegovi saveznici u Europi upravo vode kampanju koja ima za cilj cijelu situaciju izolirati od Amerike, odnosno nastaviti rat ne pristajući na nikakve ustupke.

Kako se bliži taj 20. siječnja tako i otpor bilo kakvim pregovorima postaje sve snažniji. Stav Zelenskog gotovo pa da je razumljiv imajući u vidu kakve poruke mu se šalju iz Londona, Pariza, a uskoro vjerojatno i iz Berlina (naročito ako na skorašnjim izborima pobjedu odnese Merz). Zelenski doslovno nikad nije pokazao sklonosti prema pregovorima iz čega proizlazi da će na iste pristati samo kad bi ga kompletno zapadno savezništvo prisililo na to. No, Europa se jako trudi pokazati Zelenskom da će moći nastaviti ratovati čak i ako se Amerika povuče.

To ne zvuči baš realno, Europa bi se morala znatno više žrtvovati nego što čini sad, prije svega financijski, a u konačnici možda i vojno. No, na prostoru cijele Europe u ovom trenutku ne postoje dovoljno jaki glasovi koji bi promijenili ovu putanju. Glasovi postoje, ali nemaju utjecaj koji bi okrenuo politiku na razini kontinenta.

Zelenski je ranije inzistirao da je jedini održivi put prema miru s Rusijom njegovih deset točaka "mirovne formule", koja uključuje potpuno povlačenje ruskih snaga s ukrajinskih teritorija i vraćanje granica iz 1991. godine (to bi značilo da se Rusija mora povući i s Krima). Taj prijedlog, koji je na Zapadu našao široku potporu, nikada nije bio ozbiljno razmatran od strane Moskve, jasno. Samim time može se reći da je to "plan" samo pro forma, da ne bi bilo da Zelenski nije nešto iznio, ali u praktičnom smislu njegovo stajalište znači da je rat za sad jedina opcija.

Neke nove ideje Zelenskog, koje pokazuju da ipak barem spekulira o drugim rješenjima, podjednako su neprihvatljive za Rusiju. Naime, Zelenski je posljednjih tjedana signalizirao da bi bio spreman odreći se teritorijalnih zahtjeva ako Ukrajina postane članica NATO-a. Nedavni medijski izvještaji također sugeriraju da bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji se ovog mjeseca sastao sa Zelenskim u Parizu, mogao uvjeriti ukrajinskog čelnika da "zamrzne" sukob duž trenutne linije kontakta i pokrene pregovore između Kijeva i Moskve.

"On zaista želi djelovati brzo, ali još nije u Bijeloj kući i nema pristup svim informacijama. Također zna za moju čvrstu želju da ne žurim na štetu Ukrajine", izjavio je Zelenski za francuski list komentirajući skorašnji dolazak Trumpa na vlast. "Bez obzira na to koliko predsjednika ili premijera želi odrediti kraj rata, mi se nećemo jednostavno predati i odreći svoje neovisnosti", dodao je. Dodajmo pritom kako je Zelenski tvrdio da bi zamrzavanje sukoba u trenutnoj fazi dalo Rusiji priliku da kasnije ponovno napadne Ukrajinu.

"Putin je bumerang: vraća se dok ne dobije ono što želi... Ako ne zaustavimo Putina, nastavit će nas uništavati", izjavio je. Zelenski je također rekao da bi bio spreman pregovarati o miru s Moskvom samo iz "pozicije snage", a kako bi se to postiglo, Ukrajina mora postati članica i EU-a i NATO-a.

Zelenski je odbacio tvrdnje da bi priznao gubitak bivših ukrajinskih teritorija koje je Rusija anektirala, uključujući regije Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporožje i Krim.

"Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ukrajinski Ustav nam to zabranjuje", izjavio je, priznajući pritom da Kijev trenutno nema "snage za povratak" tih teritorija.

Moskva je ponovila da je zamrzavanje sukoba neprihvatljivo. Više puta je istaknula da je otvorena za pregovore i pozdravila bi diplomatsko rješenje, ali je inzistirala da je to moguće samo ako Kijev prekine vojne operacije, povuče svoje snage s "ruskog teritorija", uključujući bivše ukrajinske regije, osigura prava stanovnika koji govore ruskim jezikom i postane neutralna država.

Spomenuli smo da postoje glasovi u Europi koji zagovaraju drugačije, diplomatsko rješenje, ali Kijev jasno pokazuje da s njima ne želi imati posla. "Ukrajina ne treba posrednike poput mađarskog premijera Viktora Orbana", izjavio je Zelenski.

Naime, Orban je predložio božićno primirje između Ukrajine i Rusije, opisujući to kao posljednji pokušaj posredovanja u diplomatskom rješavanju sukoba. Ideju je prošlog tjedna iznio i Kijevu i Moskvi, kao i Trumpu, s kojim ima blizak odnos, tijekom njihovog sastanka u Mar-a-Lago rezidenciji u Floridi. Međutim, Zelenski je odbio taj prijedlog.

Govoreći na javnom skupu u Lavovu u utorak, Zelenski je izjavio: "Ne trebamo zemlje poput Mađarske, poput premijera Orbana. To neće funkcionirati, neću mu to dopustiti, ni njemu ni ljudima poput njega. Mi smo snažna država, to smo pokazali na bojištu… Tko drugi u Europi ima takav primjer? Nitko. Ima li Orban takvu vojsku? Ne. Kako će on vršiti pritisak na Putina - kroz šalu?"

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.