Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je kolumnu u njemačkom listu Die Zeit te se pritom osvrnuo na aktualnu situaciju u Europi govoreći kroz kontekst Drugog svjetskog rata i borbe protiv nacizma. Poručio je kako u Europi možda već počinje nova utrka u naoružanju koja je potaknuta nestabilnošću i napetostima. U isto vrijeme još jednom naglašava kako je Rusija spremna graditi prijateljske odnose sa svim zemljama Europe koje budu voljne ići u tom pravcu.
Osvrnuvši se na poraz nacističkih snaga u Europi na kraju Drugog svjetskog rata rekao je kako su vojnici Crvene armije obranili ne samo SSSR već i "spasili Europu i svijet od ropstva".
"U toj pobjedi pomogli su nam naši saveznici iz anti-Hitler koalicije, ali i njemački anti-fašisti koju su pobjedu učinili bližom", rekao je.
Što se pak tiče Hladnog rata koji je izbio neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata Putin ističe kako je završetak istog trebao označiti "zajedničku pobjedu" za Europu, no umjesto toga nastavilo se s nepotrebnim napetostima, tvrdi Putin.
Za nove napetosti primarno krivi NATO savez ističući kako je ova vojna organizacija, predvođena SAD-om zapravo "relikt Hladnog rata". Još je jednom ponovio kako se NATO nastavio širiti dalje prema istoku iako su Rusiji po raspadu SSSR-a obećali da neće to činiti (opširnije o ovoj temi: Gdje to piše? Nigdje! - Priča o sporazumu koji je doveo do ujedinjenja Njemačke i detaljima koje je Gorbačov tragično zaboravio tražiti da se ubace).
Rusija se već godinama vraća na to da im je obećano kako se NATO neće širiti dalje prema istoku, no to obećanje, ako je ikad zaista i postojalo, svakako je prekršeno 2004. godine kada se NATO proširio dalje prema istoku ukomponirajući u svoj sastav i tri bivše sovjetske republike - Litvu, Latviju i Estoniju.
"Nadalje, brojne zemlje stavljene su pred umjetni izbor te im je rečeno da moraju birati hoće li biti sa Zapadom ili s Rusijom", rekao je Putin. Dakako, pritom se referira na Ukrajinu koja ovih dana vrlo glasno traži da je se primi u NATO savez (ali čini se kako SAD ne namjerava žuriti s takvom odlukom). "EU je aktivno podržala neustavni oružani puč u Ukrajini", rekao je Putin referirajući se na rušenje ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. godine.
Koliko je to bio puč, a koliko revolucija ovisit će o tome koga se pita. Činjenica jest da EU je podržao smjenu vlasti u Kijevu, ali SAD se oko cijele priče angažirao još i snažnije.
Što se pak tiče Putinove tvrdnje kako su zemlje natjerane da moraju birati između Zapada i Rusije teško je reći kada su to bile slobodne ne biti svrstane otkako se raspao socijalistički blok u Europi. Pa i sama Ukrajina bila je nesvrstana samo u teoriji. Ukrajina je zapravo imala plan priključiti se Europskoj uniji dok nije Viktor Janukovič jednog dana iznenada poručio kako taj plan otpada te da će se umjesto toga Ukrajina orijentirati snažnije prema Rusiji i od strane Rusije vođenoj Euroazijskog uniji. Tako da stoji da su zemlje bile prisiljene birati, ali Putin, čini se, prigodno zaboravlja da je i Rusija bez sumnje sudjelovala u tom nametanju izbora.
Dakako, Janukovičev plan okretanja prema Rusiji nije uspio jer je buknula pobuna na Majdanu koja se na kraju pretvorila u kaotičnu situaciju u kojoj je on srušen s vlasti. Od onda Ukrajina stremi zapadnim integracijama, ali sporo napreduje po tom pitanju. Nadalje, rat na istoku Ukrajine nikada nije do kraja okončan i stalno prijeti novim razbuktavanjem.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
