Putin spominje devastaciju na razini pada meteora: Je li Rusija u tajnosti razvila toliko moćno oružje da će s nekoliko udara odrediti ishod rata u Ukrajini?

Kako se godina primiče kraju situacija oko Ukrajine definitivno postaje sve napetija. Mnogi spekuliraju kako nedavno američko odobrenje Ukrajini za izvođenje dalekometnih raketnih napada na Rusiju neće biti zadnja eskalacija. Čim postane jasno da ovaj potez neće moći zaustaviti ruski napredak počet će rasprava o idućim potezima. Već imamo informacije da Britanija i Francuska sve intenzivnije raspravljaju o mogućnosti slanja trupa u Ukrajinu. AP pak piše kako Bijela kuća tjera Kijev na radikalan potez, da odobre mobilizaciju 18-godišnjaka za rat (dobna granica trenutačno je 25 godina). U medijima prostor dobivaju čak i neki akteri koji tvrde da bi Ukrajini trebalo dati nuklearno oružje.

U isto vrijeme sve je izvjesnije da Donald Trump ima ozbiljnu namjeru pokrenuti proces zaustavljanja rata u Ukrajini, a ovog tjedna postavio je bivšeg generala Keitha Kellogga za posebnog izaslanika čiji bi posao trebao od početka mandata, dakle 20. siječnja, raditi na dovođenju ruske i ukrajinske strane za pregovarački stol.

Sad je već mnogima jasno da Trumpova često isticana tvrdnja da želi odmah zaustaviti rat u Ukrajini nije bila samo predizborna retorika - tome u prilog svakako ide i njegov odabir ključnih dužnosnika, primjerice kandidirao je Tulsi Gabbard za šeficu obavještajnih službi. Njezini stavovi po pitanju rata u Ukrajini potpuno se poklapaju s njegovim, zapravo ona vjerojatno ide i korak dalje te jasno naglašava da je Bidenova administracija izazvala ovaj rat time što diplomaciji nisu dali ni priliku.

Ta sama činjenica, da je Trump ozbiljan, sad je još više uspaničila pobornike rata, naročito one koji unatoč vrlo konkretnim stvarnostima na terenu i dalje nepomično drže stav da se rat može okončati "samo ukrajinskom pobjedom" (iako u zadnje vrijeme sve rjeđe naglašavaju što bi pobjeda točno značila). U iduća dva mjeseca, i manje od toga, pokušat će se eskalirati rat na sve moguće načine.

No, daleko od toga da Rusija može "mirno čekati" Trumpov povratak. Naime, uz neke vrlo pozitivne odabire Trump je počeo svoju novu administraciju puniti i s tipičnim republikanskim jastrebovima kao što je Marco Rubio, a i Keith Kellogg nije daleko od toga. Ne bi iznenadilo da su točni pojedini medijski navodi koji sugeriraju da će nova Trumpova administracija pokušati prisiliti Rusiju na pregovore prijeteći davanjem još znatno veće potpore Ukrajini ako odbiju. Ali Rusija je zasigurno spremna i za takav ishod i teško da će pristati na ucjene oslanjajući se na svoj napredak na terenu, ali i novo moćno oružje - hipersonični raketni sustav Orešnik.

CSTO sastanak u Astani

Po pitanju svih ovih aktualnih tema danas se opširno oglasio jedan od ključnih aktera, ruski predsjednik Vladimir Putin koji se nalazi u službenom posjetu susjednom Kazahstanu. Došao je na summit CSTO-a (Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti) te je tamo održao govor.

Govoreći o ruskom udarima (vjerojatno se referirao na zadnji siloviti udar na ukrajinsku energetsku infrastrukturu) rekao je da su to "uzvraćanja" na, kako tvrdi, ukrajinske pokušaje ciljanja dva najveća ruska grada, Moskve i Sankt Peterburga. Nije rekao je li Ukrajina pokušala gađati ruske gradove sa zapadnim raketama ili na neki drugi način, no možda je mislio na dronove jer rakete koje Ukrajina koristi nemaju dovoljan domet za ciljanje Moskve koja se nalazi oko 430 kilometara od ukrajinske granice. Sankt Peterburg je dvostruko dalje - na oko 860 kilometara od Ukrajine. Spomenimo pritom kako neki zagovaraju da se Ukrajini daju i rakete dalekog dometa - iste bi mogle ciljati sve ruske gradove na prostoru Europe.

Očekivano, Putin nije propustio spomenuti novu rusku hipersoničnu raketu Orešnik koja je po prvi put korištena u napadu na Ukrajinu neposredno nakon što je Ukrajina počela ispaljivati zapadne rakete, ATACMS i Storm Shadow, na teritorij Rusije.

Putin je izjavio da bi Rusija, ako bude potrebno, mogla gađati ključne ukrajinske strateške operativne centre koristeći novi hipersonični raketni sustav Orešnik. "Vojni objekti, obrambene industrijske tvrtke i centri za donošenje odluka u Kijevu mogli bi postati mete napada. Te će mete biti odabrane na temelju prirode prijetnji koje Ukrajina predstavlja Rusiji", rekao je.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.