Rat izvan ukrajinskih granica: Priča o ruskom gradu na udaru - ovo je Belgorod
Brojni ukrajinski gradovi su na meti udara ruskih napada i do sad smo već pisali o više njih - o Odesi, ali i o gradovima koji su pošteđeni ratnih razaranja, kao što je Užgorod. Danas ćemo se pak osvrnuti na jedan ruski grad, jedan od rijetkih koji se isto našao na udaru ovog rata te je do sad ciljan u više navrata od strane ukrajinske vojske. Ovo je priča o Belgorodu.
50. je po veličini grad u Rusiji, no nije baš "mali" - ima oko 400.000 stanovnika. Administrativni je centar istoimene ruske oblasti. Smješten je na obali rijeke Sjeverni Donjec (desni pritok Dona) - četvrte po veličini rijeke u Ukrajini, no ista izvire u Rusiji na Srednjoruskoj visoravni (u Belgorodskoj oblasti). Dakle, rijeka, koja protiče kroz sam grad, direktno ga spaja s Ukrajinom koja je odavde udaljena oko 40 kilometara (dovoljno blizu da bude na meti ukrajinskih artiljerijskih, ali i zračnih napada, recimo dronovima).
U samom gradu nalazi se nekoliko starih tvrđava, a najstarija datira s kraja 16. stoljeća. Nema točnog konsenzusa kad je grad uspostavljen, no godina koja se najčešće spominje je 1593. Problem oko datiranja samog grada je i taj da nedostaje arhivskih dokumenata iz tog doba. Prvi važniji dokument je knjiga iz 1781. pod nazivom "Putnički zapisi Vasilija Zujeva, od Sankt Peterburga do Hersona".
Belgorod na karti - nalazi se oko 40 km od ukrajinske granice
Tek 50-ih godina prošlog stoljeća vrše se arheološka iskopavanja na mjestu prve podignute tvrđave. No, već tada dijelovi tvrđave su se urušili, a jasno su ostali vidljivi tek iskopani temelji. Naime, 1860-ih godina, dok se ovdje gradila željeznica, brdo na kojem je bila tvrđava se urušilo.
Tvrđave BelgorodaAli zna se da je tvrđava bila na vrhu brda koje naziva Belaja Gora, odnosno bijela gora. To je najviša točka s desne obale rijeke Sjeverni Donjec. Kasnije je izgrađeno još nekoliko tvrđava u okolici.
Naziv grada i Bijele gore pak dolazi od velike količine vapnenca koji se ovdje nalazio (zato se očito i urušilo brdo pod tvrđavom za vrijeme izgradnje željeznice!). Dakako, Belgorod u prijevodu znači "Bijeli grad", a u etimološkom smislu njih imamo diljem slavenskog svijeta - glavni grad Srbije Beograd, Belogradčik u Bugarskoj, Biograd u Hrvatskoj, Bialogard u Poljskoj...
Željeznički kolodvor u Belgorodu 1910. godine
Dakako, prije podizanja prvih ruskih tvrđava ovo je kroz povijest bio naseljeni prostor. Poznato je da su ovdje prošli Mongoli 1237. i opustošili teritorij. Zapravo tvrđave su podignute krajem 16. stoljeća po naredbi ruskog cara Fjodora I. (otac mu je bio poznati car Ivan Grozni) kako bi se njima branila južna granica Ruskog carstva od Krimskih Tatara.
Prva tvrđava Belgoroda stajala je 16 godina i uspjela je odbaciti nekoliko velikih napada Tatara, ali i litvanskih snaga koje su se tada borile protiv Rusije. Upravo Litvanci su 1612. uspjeli zauzeti tvrđavu te su je spalili do temelja. No, već iduće godine ruski guverner Nikita Liharev dao je sagraditi novu tvrđavu, ovog puta s lijeve strane rijeke.
U narednim desetljećima Belgorod će biti iznimno važna točka Rusije jer će se odavde odbacivati brojni napadi.
Najveći "izazivači" postat će Tatari. Do sredine 18. stoljeća Rusi su tako ovdje izgradili veliki zemljani zid koji se protezao čak 320 kilometara, a iza njega stajalo je ukupno 12 tvrđava - sve od Vorskle na zapadu pa do Dona na istoku. Zvala se to "Belgorodska linija".
Na ovoj karti iz 17. stoljeća može se vidjeti cijela linija koja je imala za cilj braniti Moskvu od napada koji stižu iz pravca juga:
1709. grad je posjetio car Petar Veliki, uoči odlučujuće Bitke kod Poltave (središnja Ukrajina) u sklopu Velikog sjevernog rata.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
