Rat u Ukrajini i Korejski rat, postoje li sličnosti? Jesu li se neke uloge zamijenile? I zašto ako tada nakon uključenja velikih sila nije došlo do "kraja svijeta" ne znači da bismo danas bili iste sreće

Rat u Ukrajini za sad je samo u Ukrajini, no svako malo netko od usijanih glava - srećom nižeg ranga - s ove ili one strane poziva na širenje rata. Početkom ovog mjeseca ruski senator Franc Klincevič rekao je u razgovoru za državnu televiziju kako bi ruska vojska trebala "uništiti američke vojne baze u Europi". Ne bi li to bio vrlo vjerojatni početak Trećeg svjetskog rata? Klincevič tvrdi da ne bi te ističe primjere iz Korejskog rata (1950-1953) kada su sovjetske snage rušile američke vojne zrakoplove "leteći pod kineskim i sjevernokorejskim oznakama". Pritom ističe kako unatoč tome "nije došlo do kraja svijeta".

Na stranu ekstremni militarizam Klinceviča i sličnih koji bi, da mogu, vjerojatno ugrozili stabilnost cijelog svijeta - ali zaista, kako to da Korejski rat nije prerastao u nešto puno veće? I kako to da nije došlo do uporabe najdestruktivnijeg oružja, nuklearnog?

Podsjetimo ukratko - kod Korejskog rata možemo istaknuti 3 ključne eskalacije. Prva je bila kad su sjevernokorejske snage u lipnju 1950. nakon višegodišnjih napetosti prešle 38. paralelu. Druga eskalacija bila je američko iskrcavanje na poluotoku u rujnu iste godine, čime je zaustavljena i odbačena sjevernokorejska ofenziva. I treća eskalacija je kineski ulazak u rat krajem listopada.

Intenzivne borbe potrajale su negdje do srpnja 1951., a situacija na terenu se vratila otprilike tamo gdje je i bila, na 38. paraleli. Službeno rat će potrajati sve do srpnja 1953., ali to je uvelike bila pat pozicija bez tako intenzivnih sukoba.

Onaj pak intenzivni dio rata bio je gotovo nezamislivo poguban. Ubijeno je do milijun vojnika te do čak 3 milijuna civila. U usporedbi čak i aktualni rat u Ukrajini, koji predstavlja najveći sukob u Europi još od Drugog svjetskog rata, izgleda manje strašno.

No, iako su glavni akteri na terenu bile vojske Južne Koreje, Sjeverne Koreje, Kine i SAD-a (koji je zapravo djelovao u sklopu UN misije, no primarno su to bili američki vojnici), Washington je od početka na Korejski rat gledao kao na nešto što je namjerno isprovocirao SSSR, odnosno Moskva, s ciljem da eliminiraju američku prisutnost i utjecaj u ovom dijelu svijeta.

Naravno da priče nisu usporedive, ali u neku ruku, barem iz američkog stajališta, Korejski rat bio je nametnut od strane Moskve s ciljem slabljenja Amerike kao što je i današnji Rat u Ukrajini, s ruskog stajališta, nametnut od strane Washingtona s ciljem slabljenja Rusije.

Znamo da su kasnije, 70-ih godina, odnosi između SAD-a i komunističke Kine doživjeli "procvat" (nakon velikog zahlađenja odnosa između Pekinga i Moskve), no u vrijeme Korejskog rata situacija je bila drugačija. SAD je Kinu smatrao sovjetskim posrednikom (slično kao što i danas Moskva Ukrajinu smatra američkim!).

Ali vratimo se na ono što je rekao Klincevič, činjenicu da "svijet nije došao kraju", očito misleći pritom na to da nije došlo do direktnog sukoba između SAD-a i SSSR-a te da nije došlo do uporabe nuklearnog oružja.

Podsjetimo, Sovjetski Savez je u to vrijeme već imao atomsku bombu - prvi put su izveli uspješan test 29. kolovoza 1949., ali unatoč naglom progresu nisu tada još bili niti blizu američkoj atomskoj snazi, kako po broju bombi tako ni po načinu njenog "dostavljanja".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.