Ruska plinska unija centralne Azije i zašto se Turkmenistan boji da će morati postati član

Dok traje rat u Ukrajini Moskva mora voditi delikatan diplomatski ples sa zemljama bivšeg SSSR-a, odnosno onima gdje još uvijek ima utjecaja, a to se primarno odnosi na zemlje centralne Azije (ne računajući Bjelorusiju). Centralnoazijske zemlje koje su nekoć s Rusijom bile dio Sovjetskog Saveza, tzv. "stanovi", zauzeli su uvelike neutralni stav prema događanjima u Ukrajini, koja je također nekoć bila jedna od republika SSSR-a.

Moskvi bi svakako dobro došla snažnija politička potpora, poput one iz Minska, no čini se da je jedino Aleksandar Lukašenko spreman ići tako daleko - a neki će reći da je to zato jer ni nema puno izbora. Azijske bivše sovjetske republike promatraju rat u Ukrajini s velikom pozornošću te se ne žele dovesti u situaciju da se na njih gleda kao na ruske saveznike, za slučaj da rat u Ukrajini završi loše po Moskvu.

Prisjetimo se slučaja Kazahstana - tamo se dogodila pobuna protiv predsjednika Kasim-Jomarta Tokajeva početkom 2022., otprilike mjesec dana prije ruske invazije na Ukrajinu. Pobuna je brzo ugušena i to uz pomoć ruskih snaga koje su stigle u Kazahstan na poziv Tokajeva zajedničkom sigurnosnom bloku CSTO. No, nakon ruskog napada na Ukrajinu iz Kazahstana su brzo dali do znanja da ne žele imati nikakve veze s time, a smetaju ih i pokušaji regrutacije kazahstanskih državljana u ruske snage (unatoč tome online oglasi za to i dalje se pojavljuju u Kazahstanu).

U fokusu je sad još jedna bivša centralnoazijske članica SSSR-a, ona o kojoj obično čujemo najmanje - Turkmenistan. Naime, tijekom vikenda iz Turkmenistana su upozorili Rusiju da "ne pokušava širiti svoj utjecaj" nad plinovodom Centralna Azija-Kina (poznat i pod nazivom Turkmenistan-Kina. Otkud uopće takva izjava? Ista dolazi nakon što su iz Moskve poručili da bi još zemalja moglo pristupiti "plinskoj uniji". Očito je da se Turkmenistan prepoznao u toj izjavi.

Ali o čemu se tu radi? Kakva je to "plinska unija"? Riječ je o projektu kojeg je prošle godine predstavio ruski predsjednik Vladimir Putin ističući kako će uključivati Rusiju, Kazahstan i Uzbekistan. Inicijalno nije bilo previše komentara i entuzijazma iz Astane i Taškenta, jer su, kako smo i spomenuli, gledali da ih se previše ne povezuje s Rusijom nakon eskalacije rata u Ukrajini. No, ove godine u proljeće ipak su se počele nazirati konture ove tripartitne plinske unije.

No, prije nego se osvrnemo na Turkmenistan, zar nisu Uzbekistan i Kazahstan energetski divovi centralne Azije? Zašto bi se uopće morali udruživati s Rusijom u bilo kakvu uniju imajući u vidu da imaju dovoljno plina za vlastite potrebe i za izvoz? U tome i jest problem - nemaju. Ili točnije, mislili su da će imati, ali se ispostavilo da im računice baš nisu najtočnije.

Ali vratimo se spomenutom plinovodu. Turkmenistan, Uzbekistan i Kazahstan zajedno pumpaju velike količine plina prema najgladnijem potrošaču na svijetu, Kini. No, najveći dio tog plina stiže iz najmanje (populacijski) zemlje - izoliranog Turkmenistana. Dakle, iako plinovod ide preko sve tri zemlje, Turkmenistan je ključan za opskrbu plinom. A Kazahstan i Uzbekistan? Nisu samo tranzitne zemlje, zar ne? Ne, naravno, da nisu, ali u zadnje vrijeme njihova proizvodnja postaje nedovoljna za pokrivanje domaćih i izvoznih potreba!

Plinovod Centralna Azija-Kina

Pogledajmo prvo populacijsku sliku ove tri zemlje. Turkmenistan je po broju stanovnika najmanja zemlja sa svega 6.3 milijuna ljudi (većina teritorija, oko 70%, je pustinja). Kazahstan, iako među deset površinski najvećih zemalja svijeta (na 9. je mjestu) ima oko 19 milijuna stanovnika. Najviše ljudi ima Uzbekistan, koji je površinski najmanji od spomenute tri zemlje, no zato ima oko 35 milijuna stanovnika.

A kako stvari stoje kad je riječ o provjerenim plinskim rezervama? Prema podacima OPEC-a Uzbekistan ima 1,564 milijardi kubika plina. Kazahstan nešto malo više, oko 1,898 milijardi. U ekonomskoj računici opet pobjeđuje od svijeta uvelike povučeni Turkmenistan (čiju vladavinu neki uspoređuju sa Sjevernom Korejom) - imaju 9,838 milijardi kubika plina!

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.