Soundtrack života: Učinak glazbe na mentalna stanja, liječenje i opstanak naših uspomena

Glazba ima izvanrednu moć nad našim umovima. Ona može potaknuti snažne emocije, pokrenuti sjećanja iz prošlosti i čak poboljšati naše kognitivne procese te povećati radnu produktivnost.

U posljednjim istraživanjima, sve veća pažnja posvećuje se vezi između glazbe i kognitivnih funkcija, posebno u kontekstu Alzheimerove bolesti, koja predstavlja izazov za pacijente i njihove obitelji. Tu se bilježe zanimljivi pozitivni rezultati!

No, osim u radu s ljudima koji pate od gubitka sjećanja, glazba može biti izvanredan alat u podržavanju stvaranja novih sjećanja, odnosno učenja, rada, jačanja fokusa, opuštanja i drugih aktivnosti.

U ovom članku istražujemo vezu između glazbe i kognitivnih procesa te pružamo savjete o tome kako stvoriti prilagođene glazbene playliste koje mogu biti korisne kako za ljude koji se bore s gubitkom pamćenja, tako i za sve one koji žele pojačati svoje kognitivne sposobnosti!

Čudesna moć glazbe u tretiranju demencije

Dementna osoba koja ne prepoznaje svoje najbliže, ali zato se sjeća svakog stiha pjesme Ive Robića; stih iz pjesme dječjeg zbora zbog koje nam odjednom naviru suze na oči; melodija korištena u staroj reklami koja je "ubola" neku neobičnu senzaciju u nama; stara balada koja priziva sjećanja na beznačajna, ali tako živa sjećanja iz srednje škole...

Glazba je duboko usađena u naš svjesni i nesvjesni um.

Znanstvenici se već dugo bave ovom idejom, koja postaje još važnija kad govorimo o slučajevima kao što su demencija i druge vrste propadanja funkcija mozga. Glazba može probuditi mozak i s njime bogatu riznicu sjećanja koja su povezana s poznatim pjesmama ili voljenim glazbenim djelima.

Zato je utjecaj glazbe na autobiografsko pamćenje fascinantno područje istraživanja u području psihologije. S obzirom na alarmantni svjetski porast populacije s poremećajima vezanim uz demenciju, istraživanja na tu temu posljednjih godina ponovo dobivaju zamah.

Dijelovi mozga povezani s glazbom vrlo su blizu područja povezanih sa pamćenjem, emocijama i raspoloženjem. Područja mozga uključena u obradu pamćenja, poput hipokampusa i frontalnog korteksa, aktiviraju se kada se reproducira poznata glazba. Vjeruje se da ta aktivacija pomaže olakšati prisjećanje povezanih sjećanja. Dodatno, emocionalna veza s poznatom glazbom može dodatno poboljšati prisjećanje aktiviranjem amigdale, dijela mozga koji je uključen u obradu emocija i pamćenje.

Dr. Oliver Sacks, poznati neurolog i autor bestselera Musicophilia, proučavao je utjecaj personalizirane glazbe na ljude koji pate od Alzheimerove bolesti i teškog gubitka pamćenja. Radio je s velikim brojem dementnih pacijenata koji su patili od Alzheimerove bolesti.

"Neki su bili zbunjeni, neki letargični, zbunjeni i uzrujani, neki su gotovo izgubili moć govora, ali svi do jednoga reagirali su na glazbu, posebice pjesme iz njihove mladosti. Bilo da je riječ o Alzheimeru ili amneziji drugačijeg porijekla, moguće je, makar na kraće vrijeme, povratiti izgubljeni osjećaj osobnog identiteta i zapravo, životne biografije." – objašnjava dr. Sacks.

Glazba je doprla do ishodišta emocija u tim ljudima, emocija koje su im progresijom bolesti postale nedostupne. Stupili su u kontakt sa svojim nekadašnjim identitetom. Osoba ne mora biti posebno muzikalna da bi kroz prepoznavanje melodija evocirala neka davna sjećanja i povezane osjećaje.

Istraživanje koje je 2018. objavio tim sa Sveučilišta Utah Health u Salt Lake Cityju u The Journal of Prevention of Alzheimer's Disease, izvješćuje kako "objektivni dokazi dobiveni slikanjem mozga pokazuju da je osobno značajna glazba alternativni put za komunikaciju s pacijentima koji boluju od Alzheimerove bolesti." Utvrdili su da poznata glazba može olakšati pozornost, nagradu i motivaciju, što zauzvrat čini mogućim upravljanje emocionalnim stresom kod Alzheimerove bolesti.

Terapija personaliziranom glazbom povezana je i sa smanjenjem količine antipsihotičkih lijekova i manje problematičnog ponašanja, utvrdila je 2020. trogodišnja studija na 4107 štićenika kalifornijskim staračkim domovima. Manje simptoma depresije, manje boli, manje agresije i za 30% manje dana na lijekovima. Rezultati su objavljeni u Journal for Post-acute and Long-term Care Medicine (JAMDA).

Istraživanja o povezanosti između glazbe i autobiografskog pamćenja pružaju, dakle, vrijedne uvide u potencijalne terapijske primjene glazbe, poput reminiscencijske terapije i korištenja personaliziranih popisa pjesama za poticanje prisjećanja kod osoba s oštećenjem pamćenja.

Nagrađivani dokumentarni film Alive Inside, koji je objavljen 2014., prati Dana Cohena, socijalnog radnika koji koristi glazbu u radu s dementnim osobama u staračkim domovima.

Cohenova metoda bila je jednostavna. Uz pomoć obitelji štićenika kreirao je individualizirani popis pjesama, kojeg im je zatim reproducirao na MP3 playeru. Reakcije su bile dirljive i iznenađujuće – jedni plešu i pjevaju, a da prije toga gotovo nisu mogli govoriti, dok neki uspijevaju čak i prepričati kada su i gdje slušali tu glazbu.

Mogu li istraživanja nefarmakoloških intervencija doprinijeti rješavanju rastućeg problema populacije pogođene demencijom?
Uz alarmantno rastući broj osoba pogođenih Alzheimerovom bolešću i srodnim demencijama (ADRD populacija), nefarmakološke intervencije poput muzikoterapije sve se više istražuju.

Prema izvješćima krovne Svjetske Alzheimer organizacije, svake tri sekunde netko u svijetu razvije demenciju, s gotovo 50 milijuna ljudi koji trenutačno žive s tom bolešću diljem svijeta.

Stanja kroz koja prolaze ADRD osobe postupno oštećuju pamćenje, razmišljanje, prosuđivanje i druge kognitivne sposobnosti, što utječe na sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne zadatke. U problematiku su, dakako, uključene i sve bliske osobe oboljelih, skrbnici i obitelj.

Terapija glazbom možda ne može u potpunosti zamijeniti lijekove, ali može smanjiti njihovu uporabu, malo smanjiti troškove i dosta olakšati svakodnevicu ove populacije.

Osim terapije glazbom, nefarmakološke intervencije istražuju i područja poput terapije kognitivne stimulacije, reminiscencijske terapije, likovne terapije, tjelesne aktivnosti i programa socijalnog uključivanja.

Ove intervencije su pokazale obećavajuće rezultate u poticanju kognitivnih funkcija, smanjenju ponašajnih i psiholoških simptoma, poboljšanju raspoloženja i općem blagostanju.Na taj način moguće je poboljšati kvalitetu života kako za osobe s demencijom, tako i za njihove skrbnike.

Može li glazba pomoći u učenju i pohranjivanju novih sjećanja?

Da, glazba nam može pomoći vratiti pohranjena sjećanja, ali i pomoći u formiranju novih sjećanja. Štoviše, tu pomaže i tjelesna aktivnost.

Novija japanska i američka istraživanja utvrdila su kako njihovi ispitanici, zdravi i stariji ljudi, postižu bolje rezultate na testovima pamćenja i rasuđivanja nakon što su završili nekoliko tjednih satova umjerene tjelesne vježbe uz glazbenu pratnju.

Izvor: Pexels/Karolina Grabowska

Sposobnost glazbe da izazove emocije, zaokupi pažnju, uključi neuronske mreže, olakša asocijativno učenje, iskoristi mnemotehničke alate za učenje i zadrži osobni značaj doprinosi njenoj sposobnosti da bude izuzetno korisna u jačanju kognitivnih sposobnosti. Evo nekih uvida o spomenutim mehanizmima učenja i pamćenja:

1. Emocionalno poboljšanje i pozornost
Kada doživimo pojačana emocionalna stanja dok slušamo glazbu, naša pažnja i kognitivna obrada su poboljšani. Ova povećana pozornost može poboljšati kodiranje i konsolidaciju novih informacija, što dovodi do učinkovitijeg formiranja pamćenja.

2. Neurološka aktivacija
Slušanje glazbe uključuje različite regije mozga, uključujući one uključene u formiranje i vraćanje pamćenja. Sinkronizacija između neuronskih mreža uključenih u obradu glazbe i kodiranje memorije može doprinijeti stvaranju novih sjećanja.

3. Asocijativno učenje
Glazba se često povezuje s određenim događajima, mjestima ili ljudima u našim životima. Ova povezanost može pokrenuti proces koji se naziva asocijativno učenje, gdje stvaramo veze između glazbe i drugih osjetilnih znakova ili kontekstualnih informacija. Ove asocijacije jačaju kodiranje pamćenja, omogućujući nam da se prisjetimo određenih sjećanja kada smo izloženi povezanoj glazbi.

4. Mnemotehnika i glazbene strukture

Određeni glazbeni elementi, poput ritma, melodije i ponavljanja, mogu poslužiti kao mnemotehnička sredstva. Ovi elementi pružaju predvidljiv i strukturiran okvir koji pomaže kodiranje i dohvaćanje memorije.

Na primjer, "zarazne" melodije ili džinglovi često koriste uzorke koji se ponavljaju, što ih čini lakšim za pamćenje. Iskorištavanjem ovih glazbenih struktura možemo poboljšati formiranje i zadržavanje pamćenja.

Istraživanje je pokazalo da pozadinska glazba s ravnomjernim ritmom može poboljšati performanse pamćenja tijekom zadataka učenja.

Osim toga, glazbene mnemotehnike, poput stvaranja pjesmica ili rima koje pomažu u pamćenju informacija, pokazale su se kao učinkovita pomoć pri pamćenju, i to koriste mnogu učitelji u svom radu.

Pjevanje je pomoglo ljudima da se oporave od moždanog udara i ozljede mozga koja je oštetila lijevu regiju mozga odgovornu za govor. Budući da sposobnost pjevanja potječe iz neoštećene desne strane mozga, ljudi mogu naučiti izgovoriti svoje misli tako da ih prvo pjevaju i postupno ispuštaju melodiju.

5. Osobni značaj
Kao što je već rečeno, osobni značaj glazbe igra presudnu ulogu u formiranju pamćenja. Glazba koja je značajna za pojedinca, poput pjesama povezanih s važnim životnim događajima ili emocionalno nabijenim iskustvima, može olakšati kodiranje sjećanja.

Kreirajte personalizirane playliste za bolju produktivnost, opuštanje i osobni rast

Kad smo najsretniji, ali i kad su nam sve lađe potonule, uvijek nam ostaje barem dobra glazba!

Glazba može pomoći da smanjimo tjeskobu, relaksiramo se, pomirimo se sa sudbinom, da lakše zaspimo, smanjimo anksioznost, stvorimo siguran prostor, meditiramo, posvetimo se duhovnoj praksi, pa čak i ublažimo fizičke bolove, makar trenutačno...

Predlažem da si napravite više pažljivo selektiranih popisa pjesama za slušanje, u skladu s aktivnostima koje radite. Vjerujem da mnogi od naših čitatelja već koriste ovaj jednostavan alat za svakodnevne zadatke. To mogu biti, na primjer, playlista za opuštanje, za učenje, za fizički rad, playlista za podizanje raspoloženja, nostalgična playlista, playlista za bolji fokus...

Kod kreiranja playliste za bilo kakvu aktivnost koja zahtijeva fokus ili opuštanje, dobro je odabrati instrumentalnu glazbu ili pjesme s minimalnim tekstom. Stihovi ponekad mogu ometati jer angažiraju centre za jezik u mozgu, potencijalno ometajući koncentraciju. Usredotočite se na žanrove poput klasične, ambijentalne, elektroničke ili instrumentalne verzije poznatih pjesama.

Odaberite glazbu s postojanim tempom i ritmičkim uzorcima. To može pomoći u uspostavljanju dosljednog tempa i toka, pomažući u održavanju fokusa i produktivnosti. Izbjegavajte glazbu s naglim promjenama tempa ili pretjerano složenim ritmovima koji mogu poremetiti koncentraciju.

Uključite umirujuće i ambijentalne zvukove, kao što su zvukovi prirode ili bijeli šum (white noise). Oni mogu stvoriti umirujuću pozadinu koja ne odvlači pozornost, promičući opušteno stanje uma pogodno za usredotočenost.

Odaberite glazbu koja vam je poznata, ne pretjerano poticajna ili emocionalno nabijena. Poznati zvukovi mogu djelovati umirujuće i smanjiti vjerojatnost ometanja. Nježni instrumental omiljenih poznatih melodija bio bi dobar izbor.

Na kraju, uzmite u obzir trajanje Vaše aktivnosti za koju određujete duljinu popisa za reprodukciju, kako se ne bi prečesto ponavljale iste pjesme. To može pomoći u održavanju dosljednog okruženja bez prekida.

Idealna personalizirana playlista može varirati od osobe do osobe. Važno je obratiti pozornost na to kako glazba utječe na vaš fokus i produktivnost. Napravite prilagodbe i fino podesite svoj popis za reprodukciju na temelju vlastitih preferencija i potreba.

Glazba može poslužiti kao snažan medij za emocionalno izražavanje i komunikaciju, i potrebno je ponekad koristiti je kao "ispušni ventil", bilo da se radi o tuzi, nostalgiji, ljubavi, bijesu ili čemu drugom. U svakom slučaju, osobna playlista za dobro raspoloženje uvijek je dobrodošla!