Još od pojave koronavirusa početkom ove godine spekuliralo se kako će se isti pojavljivati u valovima, a nakon proljetnog, i očekivanog smirivanja tijekom ljeta, s opadanjem temperature uskoro bi pred nama mogao biti najavljivani "jesenski val". Do kalendarske jeseni preostalo je još nekoliko dana, a sudeći prema zadnjim statističkim podacima "drugi val" budi se točno na vrijeme.
Ključno pitanje koje se postavlja je kako će svijet dočekati iste - jesmo li nešto naučili u ovih nekoliko mjeseci ili su dani provedeni po principu "spasimo što se spasiti da" glede ekonomije? Brojne zemlje očigledno se nisu pretjerano spremale na neminovno, a to nam pokazuje i činjenica da zadnjih nekoliko dana sve veći broj europskih zemalja spominje "novi lockdown". Po uzoru na proljetni? Vidjet ćemo, no s obzirom da se zapravo ništa drastično u pristupu nije promijenilo od proljeća - vrlo vjerojatno.
Već imamo prvi slučaj zemlje koja je ušla u "novi lockdown" - Izrael. Unatoč velikom nezadovoljstvu stanovnika Izraela (koji često i prosvjeduju protiv restriktivnih mjera) vlasti su objavile nove odredbe koje su poprilično rigorozne. Kretanje se primjerice smanjuje na svega 500 metarski radijus od mjesta prebivališta. Također se zatvaraju škole i ne-esencijalna poslovanja. Dakako, to nagovještava velike nove ekonomske udarce na biznis koji se još uvijek nije ni približno oporavio od prvog zatvaranja.
U slučaju Europske unije imamo veliki financijski paket odobren ovog proljeća koji bi trebao ublažiti posljedice, ali opet je pitanje kome točno - sasvim je jasno da će od financijskih beneficija primarno profitirati veliki biznis. U slučaju SAD-a već smo vidjeli situaciju koja će se uskoro preslikati na Europu. Državni fond spašavanja ne "curi" do nižih razina, do malih poslovanja. Opstaju samo biznisi koji bi ionako, da moraju, mogli izgurati mjesece i mjesece u karanteni. Manje firme, koje egzistiraju iz mjeseca u mjesec, ne mogu preživjeti takve udarce.
Imajući u vidu da trenutačno na globalnoj razini od posljedica koronavirusa umire oko 5,000 ljudi dnevno to znači da ćemo negdje kroz tjedan dana preći brojku od 1 milijun mrtvih na globalnoj razini.
Postoje brojni argumenti koji sugeriraju da su stvarne brojke više i niže. S jedne strane argumentira se da se u broj preminulih od koronavirusa pripisuju pacijenti koji bi možda "svejedno preminuli" - bilo od starosti ili nekih drugih uzroka generalno oslabljenog zdravlja. S druge strane tvrdi se kako od koronavirusa umiru ljudi koji nikad ne završavaju na službenom popisu (ako preminu u svom domu). Imajući to u vidu, odnosno uzimajući oba argumenta u obzir, deklarirana brojka vjerojatno je blizu stvarnoj brojci.
Što se tiče komparacije sa sezonskom gripom i Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako je točnu brojku preminulih teško definirati. Trenutačno se smatra da od gripe na globalnoj razini godišnje umre između 290,000 i 650,000. To bi svakako sugeriralo da je koronavirus smrtonosniji.
Prognozirati kako će izgledati jesenski val u komparaciji s proljetnim za virus koji je i dalje nešto sasvim novo na "epidemiološkoj sceni" je poprilično teško, no neki stručnjaci smatraju da će jesen biti teža.
Njemački znanstvenik i zastupnik stranke SPD, Karl Lauterbach, smatra se jednim od ključnih ljudi kada je riječ o adresiranju aktualne pandemije. U ovotjednom intervjuu za list Der Spiegel ističe kako je poprilično zadovoljan s njemačkim pristupom zbog činjenice da su političke vlasti od samog početka surađivale sa znanstvenom zajednicom donoseći odluke u suradnji s njima, a ne na svoju ruku (kao u slučaju SAD-a). Dakako, "suradnja sa znanstvenom zajednicom" očito nije homogeni termin - primjerice, švedske vlasti također su blisko surađivale s tamošnjim znanstvenim autoritetima pa smo u konačnici dobili dva radikalno drugačija pristupa: Njemačka je rano uvela opsežne restriktivne mjere dok je Švedska postala globalni primjer vrlo blagih, često i nikakvih mjera.
Kako danas stoje ove dvije zemlje u komparaciji? Njemačka ima 9,466 smrtnih slučajeva, Švedska otprilike dvostruko manje, 5,865. Ali Švedska ima čak 8 puta manju populaciju - oko 10 milijuna stanovnika prema oko 80 milijuna stanovnika Njemačke. Švedska ima 580 mrtvih na milijun stanovnik, Njemačka 113. Po toj računici možda bi se moglo zaključiti kako bi Švedska, da je slijedila njemački primjer, danas imala oko 1,000 mrtvih umjesto iznad 5,000.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
