Kampanja "Black lives matter" je propala. Reper Fitty Cent je rekao: "Glasujte za Trumpa". A tiražni dnevnik "USA Today" prvi puta u svojoj povijesti otvoreno je podržao nekog od predsjedničkih kandidata, Bidena, koji nudi "luku smirenosti i kompetentnosti". To bi otprilike bilo najvažnije od jučerašnjih predizbornih vijesti iz Amerike.
Kaos koji cijelo vrijeme vrije uz korona krizu definirao je dvije skupine i tri osnovna vida ljudskog ponašanja. S jedne strane su ljudi koji nose maske bez pogovora, ili ih nose negodujući, a s druge strane su oni koji negoduju i ne nose. Donald Trump se nada da će u drugoj i trećoj skupini prikupiti dovoljno glasova za osvajanje 270 elektorata i pobjedu na američkim izborima 3. studenog.
Studeni bi mogao biti ključni mjesec ove godine. Ne samo zbog Trumpa, već zbog neizbježnog ekonomskog udara. Ta se stvar ne može beskrajno odlagati tiskanjem velikih količina novca i plaćanjem socijalne skrbi. Suvremeni ekonomski sustav nije tako zamišljen. Novac se mora okretati da bi se održala ravnoteža. Kao pedale na biciklu.
U svijetlu ekonomskih izgleda gotovo da je svejedno hoće li na izborima u Americi pobijediti inkumbent Trump ili demokratski protukandidat Joe Biden. Kinu više nitko ne može sustići. Kina je jedina velika ekonomija svijeta koja i dalje raste. Rast BDP-a od 1,6 posto u 2020. godini, iako naizgled skroman, pobjednički je rezultat za Kineze, jer ostatak svijeta tone u duboku recesiju. A onda su Kinezi izašli s novim trijumfalnim podatkom – u trećem kvartalu zabilježili su rast BDP-a za 4,9 posto. Dakle, krenulo ih je opet.
Usprkos trgovinskom ratu s Amerikom, Trumpovoj antipropagandi i općem zastoju, dotok direktnih investicija iz inozemstva u Kinu porastao je za oko 24 posto ove godine u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. To bi se moglo smatrati svojevrsnim čudom, kao i rekordne vrijednosti na američkoj burzi, dok nekoliko kriza istovremeno potresa SAD iz temelja. No, za to bi moralo postojati objašnjenje, kao i za sva materijalna čuda.
Uspon Wall Streeta je ponajviše izraz dobrog raspoloženja američkih investitora, a manje posljedica realno dobre situacije na tržištu. Trumpu pripadaju velike zasluge za održavanje špekulativnog entuzijazma, kao i ekspanzija visokotehnološkog sektora, takozvanih Big Tech kompanija, koje zarađuju po nekoliko milijardi svakog dana kroz porast vrijednosti akcija. To je jedna stvar, a Kina je druga.
Globalna potražnja za kineskim medicinskim proizvodima porasla je posljednjih mjeseci. Kineski izvoz porastao je u rujnu za 9,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U istom mjesecu Boeing nije prodao niti jedan avion 737-Max, a izvoz američke nafte pao je na rekordno nisku razinu.
Biden obećava povećanje investicija u američku proizvodnju i cilja oko pet milijuna novih radnih mjesta. Trump najavljuje 10 milijuna radnih mjesta i povratak američkih kompanija iz Kine. No, globalni biznis i dalje funkcionira na principima stvaranja profita, zbog čega je i dalje Kina, a ne Amerika, obećana zemlja. Nijedan od njih dvojice ne može na konvencionalan način preokrenuti globalni ekonomski smjer, ali Trump žestoko verbalno napada Kinu, dok je Biden umjeren.
Trump je izgleda odavno shvatio da je Kina odmakla predaleko, pa je pribjegao alternativnom načinu vođenja politike. "Američki san je živ i dobro stoji. Bit ćemo prvi koji će poslati čovjeka na Mars", govorio je Trump prije neki dan na skupu u Johnstownu, Pennsylvania. Od samog početka, Trump je alternativa. Kao takav je i stigao u Bijelu kuću.
Nije čudno niti što je njegov javni odnos prema koroni ekstremno alternativan. Uradio je posljednje što mu je preostalo. Golim rukama je za tri dana zadavio "kineski virus" i vratio se s porukom narodu – ljubim vas. Obećao je i da cjepivo protiv korona virusa stiže uskoro. Usprkos tragično neuspješnom upravljanju korona krizom, Trump se u završnici kampanje ponaša kao pobjednik protiv korone.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
