Trenutak je istine za Ameriku. Novo je vrijeme. Kina joj otima svjetsko liderstvo. Na brz način, reklo bi se. Krenulo je s pandemijom. Nastavljeno je preuzimanjem Hong Konga. U međuvremenu 40 milijuna u SAD-u ostalo je bez posla. Američki gradovi su u plamenu. CNN javlja da se Donald Trump krije u podzemnom bunkeru, "dok nacija očajnički treba liderstvo". U Bijeloj kući svjetla su pogašena.
Trenutak je istine za Donalda Trumpa. U pozadini pandemije odigravala se njegova osobna i politička drama, koja je zadnjih dana poprimila mutne obrise državnog udara. Koronavirus više nije glavna vijest, nego on. Njegov položaj doima se takvim da se ne bismo previše iznenadili kada bismo čuli da je napustio zemlju i odletio u inozemstvo. Tko li bi mu mogao pružiti siguran azil? Tko ga je uopće strpao u podrum?
Ipak, dojam je jedno, a činjenice su drugo. A činjenica jest da je Trump pozvao u pomoć Vladimira Putina. Nije riječ o nekakvom tajnom razgovoru, nego o javnom pozivu Rusiji da se zajedno s Indijom, Australijom i Južnom Korejom priključi formatu skupine G7 (SAD, Velika Britanija, Italija, Njemačka, Francuska, Kanada i Japan) u rujnu na sastanku izravno u Washingtonu.
Nedugo zatim ruski senator Aleksej Puškov rekao je da je Trump pozvao Putina u anti-kinesku koaliciju. Na takav zaključak mogao ga je navesti tekst Trumpove javne pozivnice za rujan. "Ne osjećam da G7 predstavlja ono što se događa u svijetu. To je veoma zastarjela grupa zemalja", objasnio je Trump i pozvao još lidera, kako bi u mješovitom sastavu razgovarali o budućnosti Kine.
Njemačka kancelarka Angela Merkel zahvalila je na pozivu i rekla da "ne može potvrditi" dolazak. Možemo to čitati i kao njeno "neću doći", a ruski mediji to dovode u vezu s Trumpovim odnosom prema izgradnji plinovoda "Sjeverni tok 2". Berlinu se ne dopada niti Trumpova politika prema Kini. Njemački ministar zdravstva Jens Spahn izrazio je "razočarenje" zbog povlačenja SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije, rekavši da ta odluka Trumpove administracije predstavlja "zastoj" međunarodne zdravstvene politike.
Ostali lideri G7 bili su više kurtoazni, a manje konkretni od Angele Merkel, ostavljajući dojam kako žele doći. No, što bi oni mogli pomoći Trumpu oko Kine, čak i ako bi željeli? Zanimljivije je pogledati sastav i reakcije četvorice pozvanih na summit.
Predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in dao je pristanak za sudjelovanje na proširenom summitu G7. "Ako se G7 ove godine održi u proširenom formatu licem u lice, to će biti prekretnica u pripremama za postkoronavirusnu eru. Također, to će biti najava da se svijet vraća u normalan život. I ekonomija", kazao je južnokorejski lider.
Premijer Australije Scott Morrison potvrdio je da je razgovarao s visokim dužnosnikom Trumpove administracije, te da očekuje službeni poziv na summit. Dok se čeka da se prvi čovjek vlade izjasni o ponudi, mediji u Sydneyu navode kako će pozivnica biti test za odnose Canberre s Pekingom. U interesu Australije bilo bi kada bi Kina bila uključena, a Rusija isključena s liste poziva, vjeruju australski vodeći analitičari. Oni podsjećaju da je Moskva s razlogom isključena iz G8 prije šest godina zbog Krima.
Indija. Tamošnji mediji tumače da je čudno što Brazil nije pozvan u prošireni format G10/11, budući da ima BDP veći nego Australija, Južna Koreja, Rusija, Kanada i Italija. Istodobno podsjećaju da Indija ima veći BDP nego Kanada, Italija, Francuska i Velika Britanije. No čini se da BDP nije bio Trumpov glavni kriterij za odabir gostiju, već njihov geostrateški položaj. Službeni Delhi nije se još očitovao na poziv. Poznato je da Indija s Kinom ima višedesetljetni teritorijalni spor na Himalajima, ali to se zasad doima više kao folklor, a manje kao klica velikog sukoba.
Još jedan kineski susjed gigantskih razmjera dobio je pozivnicu – Rusija. Za Trumpa bi bilo najbolje kada bi sve ono što su mu prišivali o Putinu bilo istina. No, na njegovu žalost bilo je previše izmišljotina. Moskva je reagirala na pozivnicu. Nije se očitovao Kremlj, ali jest senator Puškov. Prije nego je ušao u politiku bio je prevoditelj i profesor kineskog jezika. On se složio s Trumpom da je format G7 zastario. Puškov je kazao da je organizacija nastala ranih 70-ih da bi koordinirala aktivnosti zapadnih država, a da se za 50 godina svijet promijenio, te da su novi centri moći u Indiji i Kini.
Ruski mediji pišu da ovo nije prvi puta da Trump poziva Rusiju natrag u G8. Učinio je to već u kolovozu prošle godine, no u prosincu američki Kongres glasao je protiv sudjelovanja Rusije. Također, ističe se da je rusko Ministarstvo vanjskih poslova ne tako davno priopćilo kako je nestala želja Moskve za povratak u G8, a da je Kremlj tada objasnio kako povratak u G8 nije sam po sebi cilj Rusije. Mediji poručuju da Rusija u principu nema ništa protiv povratka u G8, ako je partneri pozovu, ali da je G20 format za koji Rusija smatra da je najreprezentativniji za bavljenje ekonomskim pitanjima.
No, što je s "anti-kineskom koalicijom"? "Posumnjao sam da Trump razmišlja o stvaranju nekakve anti-kineske koalicije, ali ako želi privući Rusiju u G7 po cijenu okretanja organizacije protiv Kine, ovo je pokušaj neprikladnim sredstvima. Jasno je da se Rusija neće pridružiti anti-kineskoj koaliciji. Dakle, trebalo bi sačekati razjašnjenje američke strane", rekao je Puškov.
Trumpov plan, ako ga ima, djeluje podjednako logično i krajnje jednostavno. S četiri strane okružiti Kinu i koliko toliko suzbiti njenu ekspanziju. Svaka od četiri zemlje našla bi dovoljno vlastitih motiva za slabljenje kineske snage, no očito da je sada prioritet ne poremetiti ravnotežu u odnosima s Pekingom. Naučili su živjeti jedni kraj drugih stoljećima. Rusija je posebna priča. To je treća velika sila svijeta. Ne prema veličini BDP-a, nego po moći oružja, snazi diplomacije, znanstvenim dostignućima i imperijalnoj tradiciji.
Nacionalna garda u Washingtonu (Chip Somodevilla/Getty Images)
Kao što joj nije potreban veliki anti-američki vojni savez s Kinom, Moskvi ne treba niti svađa s Pekingom da bi se ugodilo Trumpu, ocjenjuju ruski analitičari. Ako bi nešto trebalo očekivati od Putina, onda je to vješto strateško navigavanje kroz nepoznate vode. Trump je ušao u veliku geostratešku partiju 2016. kada je Hillary Clinton izgubila izbore. Na ovo što se danas događa u Americi treba gledati kao na rezultat nekih ranije odigranih poteza, a ne samo Trumpovih.
Dvije upečatljive spoznaje iznijelo je na vidjelo ubojstvo George Floyda u Minneapolisu prošlog tjedna. Da je pandemija koronavirusa odjednom postala drugorazredna vijest, te da američki predsjednik nije baš na slobodi. Dodajmo tome da je 25 najbogatijih ljudi svijeta ukupno zaradilo od početka pandemije do prije neki dan 225 milijardi dolara. 225.000.000.000 dolara. 25 ljudi. Među njima ima Indijaca, Kineza, Francuza i 16 Amerikanaca.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
