Američka izborna kampanja ušla je u završnicu sudeći po intenzitetu događaja, a tu se izdvojila jedna minijatura za koju su uloge dobili Srbija i Kosovo. Lica i nešto manje glasove, za ovu predstavu koja je odigrana u Bijeloj kući u režiji Donalda Trumpa , dali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova, Abdulah Hoti.
Njih dvojica u Ovalnoj sobi Bijele kuće potpisali su, svaki pojedinačno svoj primjerak, Sporazum o normaliziranju ekonomskih odnosa Srbije i Kosova. Ispod ovog ordinarnog naslova, osim ekonomskog, našlo se mjesta i za politički dio pogodbe, kao i za točku kojom se "Huawei" i njegova mreža 5G faktički zabranjuju u Srbiji i na Kosovu.
O protjerivanju "Huawei" tehnologije odlučile su se mnoge zapadne zemlje, uglavnom pod izvjesnim pritiskom iz Washingtona. Neke su to učinile same, kao Velika Britanija, a neke kroz potpis zajedničke deklaracije sa američkim državnim tajnikom Mike Pompeom, kao Slovenija i Češka. Srbija i Kosovo učinili su to kroz sporazum o normaliziranju međusobnih ekonomskih odnosa pod supervizijom SAD-a.
Trump je u ovaj, po svemu osim po formi bilateralni dokument, ugurao i "Huawei", iako se ova kineska kompanija ne može smatrati remetilačkim faktorom ekonomskih odnosa Beograda i Prištine. Time je dodatno proširio svoju antikinesku koaliciju, u kojoj se iznenada i vjerojatno nevoljno našla i Srbija. Podsjetimo, ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić posjetio je Peking krajem veljače, dakle u jeku Covid-19 zaraze u Kini, kako bi pokazao "solidarnost Srbije s Kinom i kineskim narodom", kako je sam rekao.
Vučić je u ožujku govorio o "željeznom prijateljstvu" Srbije s Kinom, no sada je na posve neobičan način zadao udarac vlastitom savezništvu s Pekingom. Kina je jedna od dvije stalne članice Vijeća sigurnosti UN, koja pruža potporu održanju Kosova u Srbiji. Peking ne može biti zadovoljan zbog gubitka još jednog dijela tržišta, ma kako on bio mali. Za Kosovo se moglo očekivati da će zabraniti "Huawei", no za Srbiju vjerojatno nije.
Jedan od načina kako bi Beograd ipak mogao odobrovoljiti azijskog diva, jest da okupi vojsku dragovoljaca koji bi sudjelovali u idućoj fazi testiranja kineskog cjepiva protiv koronavirusa. Ovo je za sada na razini medijske špekulacije, ali Kini su doista potrebni volonteri iz drugih zemalja, jer se kod njih više ne prenosi koronavirus, makar se službeno tako tvrdi.
Potpisan je i član u kojem stoji da će "obje strane diversificirati svoje zalihe energije". Da se to nije dopalo Moskvi saznali smo iz Facebook objave glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marije Zaharove. Ona se podsmijala na držanje predsjednika Srbije u stolici na sredini Ovalne sobe, gdje je sjedio metrima udaljen od Trumpovog radnog stola. Položaj Vučića doista je sličio na pokajnika pred sudom. Ispod fotografije koja je zabilježila taj prizor, ona je okačila još jednu iz filma "Basic Instinct", sa Sharon Stone koja u kultnoj sceni sjedi prekriženih nogu pred policajcima dok je ispituju.
Uz opisani foto kolaž, Zaharova je preporučila da se sjedi kao na slici, ako vam već postave stolicu nasred sobe u Bijeloj kući, ma tko da ste. Ravnatelj vladinog Ureda za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, koji je bio članom delegacije Beograda u Washingtonu, oglasio se tim povodom i poručio joj – sram Vas bilo!
No, nije to bilo sve što je napisao mladi Đurić. On je posvjedočio kako čak niti iz te stolice njegov predsjednik nije rekao niti riječ protiv Rusije. Uz to je provukao i kako je njegov predsjednik znao čekati po sat i pol na prijem kod ruskog predsjednika, a da nikada nije zatražio posebnu stolicu.
Kada je ova Facebook svađa već poprimila oblike diplomatskog skandala, Zaharova se oglasila izjavom da je njezina objava krivo protumačena. Prije toga telefonom su razgovarali Vučić i ruski MVP Sergej Lavrov. Predsjednik Srbije informirao je šefa ruske diplomacije o posjetu Washingtonu. Lavrov je rekao Vučiću da će Rusija uvijek podržavati prijateljsku Srbiju.
Službene objave Beograda i Moskve nakon telefonskog razgovora razlikuju se u jednom ključnom detalju. Vučić nije spomenuo Rezoluciju VS UN 1244 prema kojoj je Kosovo dio Srbije, a Lavrov jest. To nije ništa novo, jer je Moskva ta, a ne Beograd, koja ne propušta priliku pozvati se na Rezoluciju 1244 kada se govori o rješenju za status Kosova.
Ipak, nakon ovog razgovora i priopćenja Ministarstva vanjskih poslova u Beogradu, mala svađa među malim i velikim bratom je prestala, no vidjet ćemo što bi sada Srbija mogla učiniti za Rusiju, kako bi se iskupila za prihvaćanje obaveze kupovine američkog tekućeg plina, umjesto, po tradiciji, samo ruskog. Kosovo se nije spominjalo kao točka na putu plinovoda Turski tok, ili prije Južni tok, preko Balkana, no na Srbiju se računalo.
Ovaj neobični dokument koji su s Trumpom potpisali Vučić i Hoti sadrži i zbilja kontroverznu odredbu o premještanju ambasade Srbije iz Tel Aviva u Jeruzalem. Kosovo i Izrael se slažu da se međusobno priznaju, stoji u istom dokumentu. Prihvaćanjem da do 1. srpnja 2021, preseli veleposlanstvo u Jeruzalem, Srbija je izašla iz europske prakse slijedeći put Guatemale, koja je tamo otvorila diplomatsko predstavništvo dva dana nakon SAD-a.
Potpisujući Trumpov sporazum o normaliziranju odnosa s Kosovom, Srbija je sudeći prema pisanju francuskog "Monda" stala na žulj i Europskoj uniji, koja je makar službeno, strateško opredjeljenje Beograda. Na pitanje novinara kako su u Bruxellesu dočekali washingtonski sporazum, Vučić je odgovorio: "Jesu li najsretniji na svijetu? Tko god bi to rekao, ne bi rekao istinu".
Ministarstvo vanjskih poslova Turske izrazilo je zabrinutost zbog odluke Srbije da svoje veleposlanstvo preseli iz Tel Aviva u Jeruzalem. Ankara je istaknula da takva odluka predstavlja kršenje međunarodnog prava i više rezolucija UN. Turska je, također, izrazila nezadovoljstvo zbog najave Prištine da će otvoriti ambasadu u Jeruzalemu, navodeći da će Kosovo time ostati bez priznanja nekih država.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
