Ukrajina i Rumunjska: Priča o dvije zemlje koje se nisu voljele, sada se očekuje da moraju, ali obje razmišljaju o tome što dolazi nakon i tko je kome veća prijetnja

Zadnjih dana sve češće se oko ukrajinskog rata spominje i Rumunjska, naročito otkako su se aktualizirale ukrajinske riječne luke na Dunavu, koje se nalaze uz samu granicu s Rumunjskom, ali i nakon što su na prostoru Rumunjske navodno pali dijelovi ruskih dronova. Ukrajinu je jako naljutilo što Bukurešt poriče pad ruskih dronova na teritorij Rumunjske - vjerojatno pritom nastojeći potencijalno eskalirati sukob na razinu NATO-a, jer Rumunjska je jedna od članica. Ipak, zadnjih dana Bukurešt je, kako se čini, potvrdio da su pronašli dijelove drona te da je isti najvjerojatnije ruski.

Zašto Bukurešt "mijenja priču"? Možda pod pritiskom, no tek će se vidjeti hoće li ova situacija eskalirati u nešto veće.

U međuvremenu ovo je idealan trenutak da se osvrnemo na povijest Rumunjske i Ukrajine te njihove odnose koji često nisu bili dobri.

Službeni diplomatski odnosi između Bukurešta i Kijeva obnovljeni su 1992., nakon raspada SSSR-a. No, granični sporovi poprilično su narušili odnose i doveli do dosta animoziteta između dvije zemlje. Ključni spor bio je oko jednog od rijetkih otoka u Crnom moru, Zmijskog otoka (o njemu: Zmijski otok: Priča, povijest i prokletstvo najvažnijeg otoka u Crnom moru - od Ahileja do starog svjetionika, od rumunjskog neprežaljenog gubitka do krvavog sukoba Ukrajinaca i Rusa). Spor je na kraju riješen arbitražom u Hagu koji je 2009. presudio da je otok u vlasništvu Ukrajine. Dakako, Rumunjska nije olako prihvatila tu presudu. Ali tu su i drugi teritorijalni sporovi koji se tiču isključivih gospodarskih pojaseva i prava na resurse u i podno Crnog mora.

Može se reći da su odnosi između Rumunjske i Ukrajine nakon raspada SSSR-a postali kontinuitet nepovjerenja između Rumunja i Ukrajinaca koji traje kroz cijelo 20. stoljeće.

Zanimljivo je da je Rumunjska niz godina vrlo snažno podupirala Ukrajinu u njenim nastojanjima da uđe u euro-atlantske integracije, a naročito da postane dio NATO saveza. Dakako, sve to vrijeme Bukurešt je razmišljao o tome kako izbjeći upravo ovaj scenarij koji imaju sada - rat na samoj granici (danas je potvrđeno kako Rumunjska gradi i skloništa za lokalnu populaciju uz ukrajinsku granicu).

U isto vrijeme u Rumunjskoj nikad nije posve napuštena ideja "Velike Rumunjske", odnosno koncepta da svi Rumunji žive u jednoj zemlji. No, da bi se taj koncept ostvario potrebno bi bilo otrgnuti i dijelove Ukrajine, da ni ne govorimo o Moldaviji koju Rumunji smatraju skoro pa svojom (opširnije: Pridnjestrovlje - povijest počinje: Priča o separatizmu, identitetu, drugoj strani rijeke i novom ratu pred vratima).

Rumunjska, Ukrajina, i Moldavija između njih

Naime, od raspada SSSR-a i nastanka neovisne Ukrajine rumunjski su političari u brojnim prilikama doveli u pitanje zakonitost promjene rumunjsko-sovjetske granice 1940. godine, zbog čega su Besarabija, Sjeverna Bukovina i Zmijski otok na Crnom moru, teritoriji Kraljevine Rumunjske, postali dio SSSR-a.

Iako je Rumunjska potpisnica niza međunarodnih sporazuma koji su definirali oblik granica u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ideje za reintegraciju "svih etničkih rumunjskih teritorija" još uvijek su popularne u medijima i političkom diskursu. Ovakvi unionistički tonovi mogu se čuti i u izjavama bivšeg rumunjskog predsjednika Traiana Basescua koji je optužio Kijev za želju za reintegracijom Pridnjestrovlja te je čak jednom ponudio zamjenu teritorija - Pridnjestrovlje bi se vratilo Ukrajini u zamjenu za Sjevernu Bukovinu.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.