X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Ukrajinski "Plan pobjede" - od malo vjerojatnog do neprihvatljivog: Ovo je uistinu zadnji veliki ples Zelenskog po Americi, ili će dobiti ono što škaklja rusku nuklearnu doktrinu ili pristati na opciju B koja rat čini beskonačnim

PIŠE: Objavljeno: 16
FOTO: AP Photo/Julia Demaree Nikhinson/Guliver Image

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u SAD-u, u vrijeme pisanja ovog teksta upravo drži govor pred UN Generalnom skupštinom. Za njega je ovo zaista konačni "biti ili ne biti" boravak u Americi - ili će kreirati uvjete koji će dovesti do neke vrste barem djelomično povoljnog ishoda po pitanju rata ili će se njegova dugotrajna improvizacija raspasti pred izazovima koji se gomilaju.

Pred dolazak u SAD najavio je da stiže s novim planom, "Planom pobjede", što već u startu sugerira da Zelenski igra na karti maksimuma ne bi li eventualno dobio sredinu. Naime, svi njegovi saveznici, osim možda pokojeg generala na Baltiku koji mašta o "preventivnim" napadima na Rusiju, javno i privatno su se složili da Ukrajina nema puta prema pobjedi, samo kompromisnom rješenju i to isključivo u slučaju da se uspije Moskvu nagovoriti na takvo što.

Oko toga se svi slažu, čak i sam Zelenski, na stranu njegova pretjerivanja i priče o "pobjedi", no ono gdje dolazi do dosta oštrog razilaženja je način kako Rusiju natjerati da prihvati kraj rata. Ako se pita Zelenskog to bi trebalo učiniti silom, u vidi izvođenja razornih dalekometnih raketnih udara na Rusiju koji bi, u toj teoriji, dovoljno uzdrmali Kremlj (politički, vjerojatno ne raketno) do te mjere da ruska vlast zaključi da joj se više ne isplati ratovati.

Taj plan ima dosta propusta, što je ujedno i razlog zašto Zelenski tako teško dobiva odobrenje, ako će ga i dobiti (jer ne može tek tako početi gađati Rusiju, dalekometno oružje je zapadne proizvodnje i treba mu konkretno "zeleno svjetlo" od partnera, koje još nije dobio unatoč izvođenju svih vrsta pritisaka koje zna). Kao prvo, taj plan kao da polazi od pretpostavke da je ruska protuzračna obrana nepostojeća ili pak krajnje deficitarna. Ruska vojska ima svoje probleme, ali malo tko misli da rakete mogu slobodno putovati stotinama kilometara unutar njenog teritorija bez reakcije. Kao drugo, čak da se dio raketa i probije, Kremlj može sve to hladno otpisati kao što su (privremeno) otpisali i sudbinu dijela regije Kursk. Kao treće, takav potez predstavlja krajnje kucanje na vrata najteže ruske doktrine, one nuklearne.

Više puta dorađivana zadnjih godina, uključujući i u ratu, ruska nuklearna doktrina pretpostavlja uporabu nuklearnog oružja u primarno dva slučaja - da je Rusija sama napadnuta takvim oružjem, odnosno u slučaju općeg nuklearnog holokausta u svijetu, ili pak da je konvencionalnim oružjem ugrožen njen opstanak. Do sad smo vidjeli da prekogranična vatra, dronovi koji ponekad putuju vrlo duboko i dižu u zrak ruske arsenale i skladišta energenata, čak i upad u Kursk, očito ne predstavljaju dovoljnu eskalaciju da bi se aktiviralo ono najneugodnije. Dalekometne rakete pak, još ako počnu udarati u gusto naseljena područja (Ukrajina tvrdi da želi ciljati ruske vojne baze, no tko zna što sve može postati cilj ako im se takva opcija odobri - i Rusi tvrde da "ne ciljaju civile" pa opet svakog dana gledamo pogođene stambene zgrade), mogu biti ruski Rubikon jer on negdje ipak mora postojati. Dobro, može se argumentirati da je "ugroza konvencionalnim oružjem" više nešto poput masovni upad stranih vojski na ruski teritorij, no tko može reći sa sigurnošću?

Tu je i četvrti razlog zašto plan Zalenskog za daleke udare na Rusiju nije dobar - ruska blokada u vidu podizanja uloga. Naime, kad se rasprava zahuktala i kad su se pojavile neslužbene informacije da zapadne zemlje (prije svega SAD, Britanija i Francuska) samo što nisu odobrile Ukrajini takvu opciju, oglasio se ruski predsjednik Vladimir Putin rekavši da bi to dovelo ravno do direktnog sukoba između Rusije i NATO-a.

Možda Zelenski to nije očekivao, no ovo upozorenje iz Moskve nekako je brzo ohladilo nagovještaj da bi Ukrajini uskoro trebalo biti odobreno gađanje po Rusiji.

Dakle, što ako Zelenski na kraju ipak ne dobije to odobrenje? Što ako se Biden bude opirao ideji do kraja? Pod uvjetom da se stvarno i opire, a ne da glumi kao Olaf Scholz koji misli da je manji "grijeh" slati tenkove u Ukrajinu (koji završavaju i na ruskom teritoriju, u Kursku) ako to radi uz određenu odgodu. Vrlo je moguće da Zelenski neće dobiti "zeleno svijetlo" za svoju ideju. Što onda? Očito je da njegov "Plan pobjede" ima i točku B, C, D itd.

Zelenski je izgradio imidž vojnog predsjednika koji ni u kojem slučaju neće pregovarati s neprijateljem. Naravno, to je iluzija koja je poslužila svrsi i u konačnici Ukrajini osigurala ogromne količine oružja. Zelenski će svakako pregovarati, čim mu ponestane životnih linija koja se protežu preko Atlantika. Bivši, možda i budući predsjednik Trump ne iznosi bez argumenta tvrdnju da bi on zaustavio rat u Ukrajini "u roku od 24 sata" - možda bi mu ipak trebao koji dan više, ali mu je jasno da Ukrajina neće i ne može ratovati dalje ako joj se zaprijeti prekidom američke pomoći.

Zelenski zna da u tom trenutku nema druge nego pregovarati s Rusijom. Rusi bi mu pritom vjerojatno dali olakšicu u vidu da se pregovori vode preko neke treće strane, odnosno posrednika, pošto ovaj nipošto nema namjeru sjesti s Putinom za stol (teško da i Putin ima takvu volju). Ne ističe ukrajinski predsjednik bez veze u intervjuu za američke medije kako je "kraj rata puno bliže no što neki misle". Takvo što može reći samo ako ima unaprijed definiranu okvirnu ideju kako bi ovaj rat završio, a očito neće vojnim porazom niti jedne niti druge strane.

Rusija je spremna dulje ratovati, ali opet ne izgleda kao da je Moskva voljna s ovim nastaviti u beskonačno. No, Rusija se jest preorijentirala na ratnu ekonomiju što znači da, ako zatreba, može voditi ovaj rat još jako dugo. Ali zašto bi? Svi vide da Rusi napreduju na istoku Ukrajine, ali to je ipak spor i vrlo inkrementalan napredak. Teško je uopće zamisliti koliko bi im trebalo da osvoje, recimo, cijelu regiju Herson, ili pak da uđu u Odesu (iako su proboji uvijek mogući, a i veće mobilizacije). Zapravo postoji samo jedan razlog zbog kojeg bi Moskva možda potpuno odbacila bilo kakvu ideju pregovora te nastavila ratovati u nedogled, a tiče se jedne od točaka plana kojeg Zelenski još nije predstavio javnosti (navodno ga prvo želi prezentirati Bidenu, a trebali bi se sastati sutra).

Naime, prema pojedinim izvorima ona zadovoljština koju Ukrajina traži u slučaju da se mora odreći svog izgubljenog teritorija, je brza ulaznica u NATO savez.

Teško je zamisliti da bi Rusija pristala na to. Zapravo ovo je scenarij u kojem je Rusija najviše spremna na "beskonačni" rat, dok se nešto ne dogodi da se otkloni širenje NATO-a (pad cijele Ukrajine, raskol NATO-a, nešto treće...). No, Zelenski i njegovi saveznici očito misle da bi Rusija mogla pristati na ulazak Ukrajine u NATO. Nije nemoguće, ali ipak jako teško zamislivo kad se zna da je ukrajinska tendencija ulaska u NATO zapravo i jedan od glavnih, ako ne i najglavniji razlog zašto je došlo do invazije u veljači 2022. Prethodne jeseni Vladimir Putin dao je američkom predsjedniku Joeu Bidenu vrlo jednostavan ultimatum - ili će Ukrajina odustati od NATO-a (i NATO od Ukrajine) ili neće završiti dobro. Na kraju nije završilo dobro.

Svašta je od onda Kremlj pričao glede povoda za rat u Ukrajini, ali u geopolitičkom smislu ukrajinsko članstvo u NATO-u najvažniji je aspekt.

Da su kojim slučajem ruske snage okupirale cijelu ukrajinsku obalu, do Pridnjestrovlja i dalje do Rumunjske, onda bi se već možda nešto moglo i razgovarati po tom pitanju, možda uz neki veći vremenski poček. Ali ovako je to skoro nezamislivo jer u protivnom bi gradovi poput Odese, Mikolajeva i Krivog Riha postali teške NATO vojne baze. Ostankom bez tampon zone - što je zapravo trebala biti uloga Ukrajine nakon raspada SSSR-a, ali koju su potkopali i Zapad i Rusi - "priljubili" bi se Rusija i NATO (iako već graniče u Finskoj, Latviji i Estoniji, odnosno i Litvi i Poljskoj ako računamo Kaljiningrad), to pak znači da se idući rat više ne bi vodio ni preko posrednika ni preko tuđeg teritorija, jer ga više ne bi bilo, a to je itekako neugodan scenarij.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.