Vijestima tipa da je Trump pokraden, kao i onima da je Biden nesporni pobjednik izbora dolijeva se ulje na vatru. Svijet se podijelio na Trumpiste i Antitrumpiste. S obje strane ima dobrih ljudi. Europa nije odoljela modernom trenutku pa je otvorila još jednu krizu, a već ih je imala previše. Možda se slučajno tako desilo, ali s jedne strane europskog financijskog dogovora našli su se Trumpisti, a na drugoj su oni drugi.
Mađarska i Poljska nisu dale potpise suglasnosti za aktiviranje službenog usvajanja sedmogodišnjeg proračuna i fonda za ekonomski oporavak, ukupno više od 1.800 milijardi eura. Taj paket je s teškom mukom ugovoren u srpnju, nakon višemjesečnih razgovora i maratonskog summita u Bruxellesu, ali o tome detaljnije nešto kasnije. Najprije o velikim krizama koje drmaju Europu. Ima ih previše da bi se o njima moglo detaljno diskutirati na sutrašnjem video-summitu lidera EU.
Neumitno istječe rok za postizanja trgovinskog sporazuma o Brexitu i sve je manje izgleda da će uopće biti nekakvog dogovora. To ne bi prouzročilo značajnu štetu samo u Velikoj Britaniji, nego i u EU. U tijeku je vrhunac pregovaračke krize, a glasanje Europarlamenta o eventualnom dogovoru za ustrojstvo odnosa nakon Brexita, odgođeno je za 28. prosinac. No, veliko je pitanje hoće li se imati o čemu glasati.
Druga po redu, ali ne i po veličini krize je teroristička prijetnja, koja traje godinama, ali je u posljednje vrijeme poprimila još strašniji oblik. Saznali smo za odsjecanje ljudskih glava u europskim prijestolnicama. Kako uopće odgovoriti na to? Kako se osigurati za božićne blagdane?
Pitanje europske sigurnosti dodatno je poljuljano izbornom krizom u Americi, a Francuska i Njemačka različito vide buduću ulogu SAD-a u strateškoj obrani EU. Pariz zagovara svojevrsnu stratešku autonomiju, a Berlin poručuje kako ne treba pothranjivati iluzije da EU može imati sigurnost, stabilnost i prosperitet bez NATO-a i SAD-a. Teško je reći koja procjena ima duži rok, ali su transatlantske veze europska realnost.
Tu je i sveprisutna pandemija koja poput goriva raspaljuje sve spomenute krize. Otvoreno je i pitanje temeljnih građanskih prava i sloboda u EU, jer su u nekim zemljama članicama, kao u Grčkoj, na snazi privremene zabrane javnih okupljanja, zbog opasnosti od širenja zaraze korona virusom. Pojedini zastupnici Europskog parlamenta upozorili su da bi u nekim zemljama moglo doći do rizika od zlouporabe takvih mjera. Grčka oporba tvrdi da je otvorena Pandorina kutija, te da je zapravo riječ o zabrani prosvjeda.
Dakle, financiranje, Brexit, terorizam, strateška nesigurnost i prosvjedi. To su pet aktualnih kriza koje se otimaju kontroli. A sve to zajedno dodatno je katalizirano zdravstvenom krizom velikih razmjera, javnim dugovima koji idu u nebo, te najvećim ekonomskim padom od Drugog svjetskog rata. Kako bi se to uopće moglo riješiti?
Ne treba vjerovati političkim i burzanskim špekulantima koji nas uvjeravaju da će cjepivo riješiti sve. Samo ne gubite nadu, poručuju nam. To može izgledati podjednako naivno vjerovanje, kao da bi narkoman mogao riješiti svoje debele probleme tako što će si ušpricati još heroina. Cjepivo bi moglo eventualno izliječiti svijet od korone, ali će taj proces vjerojatno potrajati godinama.
S druge strane svijet se već previše zadužio. Prema današnjim službenim podacima MMF-a, centralne banke diljem svijeta već su izdale 19.500 milijardi dolara na ime kriznih programa potpore ekonomiji. To je već previše novca da bi se mogli praviti ozbiljni planovi za njegovo vraćanje u roku koji ljudski život može obuhvatiti, pa je s te strane logično i da se zagrabi još. No, doima se da ovog puta to ne može proći bez teških posljedica, kako je znalo prolaziti zadnjih godina. Recimo u slučaju bankrota Grčke ili globalne financijske krize 2008.
Vratimo se najnovijem od bezbroj otvorenih pitanja u Europi, onom o ratificiranju dogovora o raspodjeli 18 stotina milijardi eura. Varšava i Budimpešta ne žele pristati da se isplata novca iz spomenutog paketa uvjetuje mehanizmom vladavine prava. Oni strahuju da bi to moglo omogućiti Bruxellesu da im zakoči financiranje, ako EU procjeni da se ne vladaju sukladno vladavini prava. Takve ocjene Vijeće i Parlament EU mogli bi izvući na bazi odnosa ove dvije države prema prihvatu migranata ili legaliziranju istospolnih brakova, naprimjer.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
