Zbogom Scholz, ali ono što dolazi vodi u eskalaciju na razini Europe: Povijesna je ironija da Nijemci desetljećima nisu bili toliko disidentski raspoloženi prema cijelom zapadnom poretku, ali svejedno će dobiti krajnje ratobornu vlast

Njemački kancelar Olaf Scholz izgubio je povjerenje većine u parlamentu. Iako se očekivalo da će se to danas dogoditi, ovo je svejedno velika vijest za Njemačku, ali i Europu. Promjene u Njemačkoj uvijek su se osjetile na razini kontinenta pa ni ovo što slijedi neće biti iznimka. Pogledajmo što se točno dogodilo i što će se tek dogoditi.

Njemački kancelar Olaf Scholz suočava se s još slabijom pozicijom nakon što mu je danas većina od 733 zastupnika u Bundestagu uskratila povjerenje, čime se otvara put za prijevremene izbore na kojima se široko očekuje njegov poraz.

Glasanje je bilo nužan korak u pokretanju prijevremenih izbora koje je Scholz ionako planirao, a koji su postali neizbježni nakon što je njegov slomljeni trostruki koalicijski savez pao prošlog mjeseca zbog oštrih nesuglasica oko izdvajanja sredstava, ali i drugih ključnih pitanja (vjerojatno i oko Ukrajine, no to je nešto o čemu bivši koalicijski partneri radije ne bi govorili javno).

Tako da Scholz je zapravo nadao se tome da će mu parlament danas uskratiti povjerenje jer to znači da se izbori mogu održati već u veljači. Inače bi se moralo čekati do rujna iduće godine. Scholz nikako nije imao namjeru čekati tako dugo, taman da se nekako i održao na čelu manjinske Vlade, pošto bi mu to još i dodatno srozalo reputaciju, a samim time i osiguralo njegovom SPD-u još i teži poraz na idućim izborima.

Dobiva li nešto time što će se izbori održati u veljači? On sam vjerojatno ništa, ovo je sad već stranačko pitanje. Šanse da će Scholz nakon izbora u veljači ponovno biti kancelar su gotovo nikakve. Dakle, zbogom Scholz. Vjerojatno će mnogima u Njemačkoj laknuti što odlazi pošto ovako nepopularnog kancelara Njemačka nije imala već desetljećima.

No, to su samo inicijalna olakšanja jer ono što tek dolazi nije nimalo pozitivno.

Stvari stoje ovako, a teško da će se radikalno promijeniti do veljače - na idućim njemačkim parlamentarnim izborima pobjedu će odnijeti stranka koja je dugi niz vladala na čelu s kancelarkom Angelom Merkel. No, baš kao što se i SPD promijenio pod Scholzom isto vrijedi i za CDU koji se sprema na povratak vladavine.

Posljednji put kada je njemački kancelar izgubio povjerenje bilo je 2005. godine kada je tadašnji SPD kancelar Gerhard Schröder izgubio povjerenje, nakon čega je na čelo Njemačke došla Angela Merkel iz CDU-a, koja je ostala na vlasti idućih 16 godina.

Angela Merkel, uz sve kritike koje su se prema njoj počele gomilati pred kraj zadnjeg mandata, vodila je poprilično pragmatičnu politiku i držala Njemačku u neku ruku nesvrstanom u širim geopolitičkim sukobima. Nerijetko je Njemačka jednostavno odbijala zauzeti stranu pozicionirajući se tako više kao snažan pregovarač. Naravno, to nikad nije bilo potpuno i svima je jasno da je Njemačka uvijek odgovarala na zahtjeve i želje Washingtona, no barem nije prakticirala prednjačenje u toj podršci kao što to čine neke druge zemlje. Ne čudi pak kako je Njemačka postala najšpijuniranija zemlja od strane američkih obavještajnih službi što su još prije više od desetljeća potvrdili Snowdenovi dokumenti (teško da se išta od onda promijenilo). Tada je između ostalog otkriveno da su prisluškivali i osobni mobitel kancelarke Merkel na što je ona na kraju samo slegnula ramenima dajući do znanja da se tu zapravo ništa puno nije niti moglo učiniti.

Možda iz perspektive njene politike, no u Njemačkoj sve više jačaju opcije koje će reći da ne mora biti tako, da Njemačka može biti snažna i vrlo suverena, a te opcije jačaju na krilima političkog kompasa, među krajnjoj desnici i ljevici, iako se više ne može reći da su i na margini - ta vremena su prošla.

Tino Chrupalla, lider njemačke desničarske stranke Alternative za Njemačku (AfD), u intervjuu za njemačke novine Die Welt u nedjelju postavio je pitanje relevantnosti NATO saveza za Njemačku i Europu, rekavši: "NATO trenutno nije obrambeni savez. Obrambena zajednica mora prihvatiti i poštivati interese svih europskih zemalja - uključujući interese Rusije".

Dodao je: "Ako NATO to ne može osigurati, Njemačka mora razmisliti o tome u kojoj mjeri nam je taj savez još uvijek koristan".

Chrupalla je također naglasio da AfD želi značajno ojačati interese Europljana. "Do sada je Europa bila prisiljena provoditi interese Amerike. Mi to odbacujemo", rekao je.

Na pitanje o prijedlogu da Njemačka napusti Europsku uniju, koji se nalazi u nacrtu izbornog manifesta AfD-a, Chrupalla je rekao da je to "maksimalni zahtjev" te je dodao da nacrt također predlaže zamjenu EU-a s novom "gospodarskom i interesnom zajednicom".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.