Zemlja koja je zaključila da je bruto domaća sreća važnija od BDP-a: Izolirana kraljevina Butan ima niz naprednih zakona o dobrobiti čovjeka, prirode i životinjskog svijeta, ali možda skriva i mračnu tajnu...

Butan je vrlo posebna zemlja. Riječ je o relativno maloj kraljevini (svega oko 770 tisuća ljudi) koja je smještena s južne strane Himalaja. Na sjeveru graniči s Kinom, na jugu s Indijom. Ova mala budistička kraljevina poprilično je izolirana od svijeta. Ima samo jednu zračnu luku i svega nekoliko dugačkih vijugavih cesta kojima bi se tehnički moglo doći iz pravca Indije, ali rijetko kad tko dolazi. Prema službenim podacima godišnje Butan posjeti svega oko 37 tisuća ljudi, a i od toga oko 25% stižu zbog konferencija i sličnih poslova.

Jedan od razloga zašto turisti izbjegavaju Butan, a možda i Butan turiste, jer, kako ćemo uskoro vidjeti, ovo je zemlja koja voli svoj mir, je turistička taksa koja dnevno iznosi čak 250 USD (za sve državljane osim stanovnike Indije, Bangladeša i Maldiva)! Rečeno je da taj trošak pokriva smještaj i hranu, no svejedno, za prosječne turiste, jednostavno preskupo. S druge strane, ako se netko odluči za posjet Butanu i plati ove velike dnevne takse može se osjećati dobro znajući da većina tog iznosa ide direktno natrag u zajednicu, većinom u obrazovni sustav.

Postoje još neke restrikcije. Primjerice, od 1994., penjanje na planine u Butanu više od 6000 m je zabranjeno iz poštovanja prema lokalnim duhovnim uvjerenjima. Od 2003. godine planinarenje je pak potpuno zabranjeno.

Spomenuli smo da je Butan kraljevina. Da, Butan je danas ustavna monarhija što znači da kralj više preuzima ceremonijalne dužnosti dok zemljom upravljaju parlament i premijer. No, to je sistem relativno novijeg datuma koji je odobrio i uveo aktualni kralj, 45-godišnji Jigme Khesar Namgyel. On je peti u nizu kralj Butana, a na vlasti je od 2006. godine.

I dok se za njega može reći da je dalje demokratizirao zemlju, svakako se mora reći nešto i o njegovom ocu, kralju Jigme Singye Wangchucku (još je živ, ima 67 godina, ali abdicirao je 2006. u korist sina), koji je bio glavni faktor promjene.

Vratimo se prije toga kratko unatrag. Prostor Butana naseljen je već oko 4000 godina, no širenjem budizma iz susjednog Tibeta, u 7. stoljeću naše ere, počinje dokumentirana povijest. Zapravo zemlja je nekako spojena u jednu kroz niz tvrđava (lokani naziv je "Dzong") koje su tamošnji vladari podizali, a vrhunac tog (fascinantnog) graditeljstva bio je u 17. stoljeću.

Butan graniči s Indijom i Kinom - Nepal i Bangladeš su blizu, ali između je svugdje Indija

I nije Butan oduvijek bio samo mala skrivena kraljevina podno Himalaja. U jednom trenutku bili su i opaki ratnici s namjerom što većeg teritorijalnog širenja. Osvojili su i dijelove Indije, no kasnije su stigli Britanci i pokazali se premoćni za njih. U nekoliko navrata Butan i Britanija su ratovali, a onda su Butanci shvatili da ovo nema smisla jer će na kraju vjerojatno izgubiti. Umjesto toga dali su Britancima ponudu - vi nama našu slobodu, a mi vama zauzvrat političku lojalnost. I funkcioniralo je, skroz od onda. Zapravo i kraljevina Butan i britanska kolonija Indija razvijaju se simultano i od onda će ostati u snažnim odnosima.

Britanci su dali Butanu slobodu znajući da će zauzvrat moći upravljati butanskom vanjskom politikom. No, u konačnici se ispostavilo da nema potrebe. Butan se pretvorio u jednu mirnu kraljevinu podno Himalaja, mudro sačuvavši slobodu i učinivši se u širim geopolitičkim zbivanjima dovoljno nebitnim da ga se ne dovodi u opasnost (iako, ako bi zatrebalo, imaju i svoju vojsku).

Britansko veleposlanstvo u kraljevini Butan 1905. godine

U takvim okolnostima Butan se posvetio drugim stvarima, recimo očuvanju okoliša. Prema njihovom zakonu 60% kraljevine mora uvijek biti pod šumskom površinom. Spomenimo pritom da Butan i nije baš tako jako malo kraljevina - površina je 38,394 km² (za komparaciju, Hrvatska 56,594 km²). To nije samo slovo na papiru. Primjerice, ako netko želi nešto sagraditi zakon će mu odrediti koliko mora negdje drugdje zasaditi drveća.

Dolina Haa na zapadu Butana

Nadalje, Butan ima velik broj nacionalnih parkova i rezervata prirode kao i zaštićenih prostora gdje životinje mogu živjeti u miru. Povrh toga ti brojni prostori međusobno su povezani tzv. biodiverzitetnim koridorima koji povezuju cijeli prostor u jednu cjelinu tako da životinje mogu slobodno migrirati kroz cijelu zemlju.

I ovo nisu samo prazne riječi - zaštita okoliša stavljena je u sam centar nacionalne razvojne strategije. U državnom Ustavu na brojnim mjestima se eksplicitno navodi važnost i potreba zaštite okoliša.

Gotovo 56,3% svih Butanaca bavi se poljoprivredom, šumarstvom ili očuvanjem prirode. Butan je također jedna od rijetkih zemalja koja ima negativan doprinos ugljičnog dioksida, odnosno više ga se potroši nego stvori (zahvaljujući velikoj količini šume, dakako).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.