Terorizam je primitivna metoda sukoba koja je preživjela kroz stoljeća da bi procvjetala u modernom svijetu informatike i znanosti. Terorističke metode idu u korak s vremenom i prilagođavaju se suvremenim promjenama. Danas je terorizam ogroman problem suvremenog svijeta, zapadne civilizacije a osobito Europe koja je najviše pogođena valom terorističkih napada u posljednjih petnaestak godina. Teroristički napadi od 11. rujna 2001. transformirali su svijet pa su tako napadi terorista postali svakodnevica u velikim gradovima Zapada. Premda su uvedene i pooštrene mjere protiv terorizma on usprkos povremenim stagnacijama ne prestaje te iz godine u godinu kontinuitet napada postaje sve veći i nazočniji.
Posljednjih godina veliki europski gradovi poput Pariza, Berlina, Londona, Madrida, Barcelone i drugih su postali stalne mete terorista. Nekad je broj ubijenih veći a nekad manji ali napadi su tu i ne prestaju. Stoga su neki političari i analitičari ustvrdili da će se Europljani morati naviknuti na život s terorizmom. Hoće li se to uistinu dogoditi? Odgovor na to pitanje treba potražiti u budućnosti odnosno predviđanjima kako bi terorističke mreže i teroristi mogli operirati u vremenima koja su ispred nas.
U godinama koje dolaze teroristi će napadati što je moguće više "mekih" meta s maksimalnom simbolikom poput Elizejskih poljana ili živopisne šetnice Ramble u Barceloni. Općenito, to su glavne gradske ulice i trgovi, parkovi, svetišta ili mjesta drugog posebnog značenja. Međutim, ako su takva prvoklasna mjesta zaštićena, poput Trga svetog Petra u Rimu, teroristi mogu ubiti desetke ljudi u obližnjoj nezaštićenoj ulici i dolazi se do istog simboličnog učinka kao da je napadnut Vatikan.
O takvim napadima, poput nedavnog napada nožem u središtu Pariza, koji se nazivaju "niskobudžetnim terorizmom", džihadističke mreže razmišljaju i zagovaraju ih već duže vrijeme. Al-Kaida ih je u svojoj propagandi spominjala još 2005. godine. Oni nisu atraktivni kao napad od 11. rujna ili napad na pariško kazalište Bataclan, ali su efikasni. Riječ je o strategiji, poznatoj kao "tisuću pukotina", kojoj je cilj postupno iscrpiti neprijateljevu mogućnost frontalnog sukoba, dostupna je svima, spavačima ili ubačenim agentima, ratnicima koji se vraćaju iz Sirije i Iraka, samoradikaliziranim simpatizerima ili jednostavno mentalnim bolesnicima kojima takva klima može biti okidač za akciju.
Tzv. Islamska država i druge slične organizacije upućuju svoje pripadnike da žive normalno i kada im se ukaže prilika da iskoriste što god imali pri ruci, automobil, nož, čak i kamen da otpočnu i provedu napad. Takva "spontanost" i "nonšalantnost" znatno povećava mogućnost teroristima da napadnu, ne treba im nikakva obuka, planiranje, logistička potpora, nema troškova a ciljevi su im blizu. Takva najlakša strategija je najučinkovitija. S terorističkog gledišta, odnos uloženog i isplativog ne može biti bolji. Upravo takvi će biti mnogi napadi u budućnosti.
Teroristi s odmakom godina više ne traže spektakularne akcije velikog intenziteta, sada im je važna učestalost napada i faktor iznenađenja. Kontinuitet terorizma je ono što najviše opterećuje i brine stanovnike Europe i Sjedinjenih Država a posebice velikih metropola. Tijekom 2017. u prosjeku su se značajni teroristički napadi događali svakih četiri do šest tjedana. Narod se počeo spontano privikavati na takav ritam i svi očekuju da će se negdje nešto loše dogoditi. Ne treba posebno spominjati da europske otvorene schengenske granice pomažu teroristima pobjeći nakon napada i to je nešto što bi se u budućnosti trebalo mijenjati kako bi se teroristima suzila mogućnost prekograničnog bijega. Teroristi će svakako nastojati u budućim vremenima zadržati intenzitet napada.
Stručnjak pariškog Instituta za vanjsku politiku Jean-Pierre Filiu izjavio je kako ISIL slijedi svoju logiku i dugoročne ciljeve. "Njihovi napadi su oportuni. Oni ne napadaju zato što gube tlo u Siriji ili Iraku, ali sigurno žele usput pokazati da su i dalje jednako učinkoviti unatoč porazima u tim državama." Usprkos porazima na Bliskom istoku prijetnju ISIL-ovaca bit će nemoguće ukloniti u bliskoj budućnosti, a mogla bi se čak i povećati povratkom stotina iskusnih džihadista s ratišta u Siriji i Iraku što se upravo događa. Europski čelnici morat će pripremiti svoje demokracije na to i izgraditi im otpornost.
Bitno je da rukovodeći (ponajprije desni) političari izbjegavaju veliku demagogiju i pokušaj izgradnje političke karijere na terorizmu kao što je to djelomično napravio Donald Trump u svojoj kampanji. Političari trebaju pogledati stvarnosti u oči, uvjeriti ljude da zatvaranje džamija ili protjerivanje muslimana neće riješiti problem. Nažalost, istodobno vlasti i narod moraju naučiti živjeti s činjenicom da postoje pojedinci koji su u stanju sjesti u automobil, kombi ili kamion i pokositi pješake. Zato svi građani moraju biti oprezni.
Gradonačelnica Barcelone Ada Colau 2017. je izjavila nakon napada kombijem na prolaznike na ulici Las Ramblas, jednoj od najpoznatijih i turistički najatraktivnijih u glavnome gradu Katalonije, da unatoč napadu neće postavljati zaštitne stupiće na gradske ulice. "Nemoguće je napuniti grad stupićima. To je upravo ono što žele teroristi, da živimo među stupićima... Želimo biti slobodan grad, a takve mjere smanjuju našu slobodu". Dodala je kako su se zaštitne mjere povremeno postavljale tijekom koncerata, proslava i drugih događanja. A taj obrazac će mnogi gradovi slijediti u budućnosti. Nekoliko katalonskih gradića uključujući Calafell, Reus i Calella postavilo je zaštitne stupiće. U glavnom gradu Madridu postavljeni su veliki betonski blokovi oko središnjeg trga Puerta del Sol.
Pitanje je hoće li za desetak godina postojati formalne terorističke mreže poput ISIL-a ali svakako će postojati. Za oko deset godina, konvencionalne terorističke mreže, sofisticirane i hijerarhijski integrirane bit će najvjerojatnije marginalizirane uz pomoć agresivne vojne, obavještajne i policijske sile. Međutim, po svemu sudeći svijet će biti pogođen raznim drugim činovima terorizma, malim i velikim, iz skoro svakog pravca, i to na inovativne i kreativne načine. U budućnosti, svijet će se morati priviknuti na potpuno nove vrste terorista, pojedince obučene za rad na računalima koji znaju kako zloupotrebiti ubrzani tehnološki razvoj i svenazočnost interneta i društvenih mreža.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
