Kako se približavaju lipanjski predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj, tako raste pritisak na Recepa Tayyipa Erdogana za oslobađanje kurdskog političara Selahattina Demirtasa iz zatvora. Tom se pozivu nedavno priključila i glavna Erdoganova suparnica s desnice Meral Aksener, koja se nada postati prvom turskom predsjednicom. Demirtas je bivši čelnik prokurdske liberalne Narodne demokratske stranke (HDP), koji se nalazi u zatvoru već 17 mjeseci. Pozivu za njegovo oslobađanje pridružili su se i drugi kandidati, Muharrem Ince iz Republikanske narodne stranke (CHP, kemalisti) i Temel Karamollaouglu iz malene stranke Saadet. Aksener je u tom smislu zanimljiva jer se obraća nacionalističkom izbornom tijelu koje gleda na Demirtasa i HDP s velikim skepticizmom. No, Kurdi broje 20 posto glasačkog tijela i stoga je važno okrenuti se i toj populaciji. Čak je i parlamentarni zastupnik vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) Aziz Babuscu rekao kako bi Demirtas trebao biti oslobođen, što je među tvrdolinijašima u stranci izazvalo bijes i pozive na njegovo izbacivanje iz stranke.
Sam Demirtas je već podnio pravnu peticiju za svoje oslobađanje, tvrdeći kako njegovo zatočeništvo krši jamstvo turskog Ustava na slobodne i poštene izbore. Njegovi odvjetnici smatraju kako će uskoro biti oslobođen. Čini se da je Demirtas nenadano postao simbolom ujedinjenja turske oporbe pred naglo najavljenim prijevremenim izborima. Oporba se okupila u jedinstven blok, ali u njemu nema HDP-a, druge najveće oporbene skupine u parlamentu, koja se često gleda sa sumnjom zbog nastavka nasilja naoružane Kurdistanske radničke partije (PKK). Tri desetljeća kampanje za autonomiju ili osamostaljenje turskog Kurdistana i više od četrdeset tisuća mrtvih teško je zaboraviti u redovima turskih nacionalista. HDP sada vodi Pervin Buldan, koja upozorava na razočarenje stranke zbog nepozivanja u oporbeni blok, a Aksenerine komentare smatra ciničnim planom za dobivanje kurdskih glasova.
Erdogan je godinama privlačio barem polovicu kurdskih glasova u Turskoj, oslanjajući se na islamističke poruke i socijalni populizam. Nakon pokušaja vojnog prevrata 2016. godine, međutim, Kurdi sve manje žele glasovati za AKP. Vojna kampanja protiv sirijskih Kurda u provinciji Afrin i jačanje turskog nacionalizma ostavlja mnoge Kurde razočaranima. Potom je Erdogan proglasio Demirtasa teroristom i suradnikom zabranjene PKK, što Demirtas odbacuje, a ukoliko bude osuđen može dobiti zatvorsku kaznu u iznosu od 142 godine. Zapravo, ovaj nekadašnji odvjetnik za ljudska prava u najvećem kurdskom gradu Diyarbakiru, bio je ključna poveznica za završetak sukoba s PKK-om u skoro trogodišnjem mirovnom procesu. No, pregovori su propali 2015. godine, te su započele najgore borbe u dva desetljeća u kojima je poginulo oko 3500 ljudi. Istovremeno, Demirtas je bio jedan od glavnih Erdoganovih kritičara, te mu se suprotstavio neuspješno na predsjedničkim izborima 2014. godine, a 2015. je uveo HDP na rekordno treće mjesto po broju zastupnika u turskom parlamentu. Taj rezultat je po prvi puta srušio AKP-ovu vlast kao vlade jedne stranke i Erdogan se morao približiti nacionalistima za stvaranje koalicijske potpore.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.