Jedan mladi par zaručnika ulazi u trgovinu dragog kamenja u Bruxellesu. Među dijamantnim prstenjima u izlogu traže onaj koji im se najvise sviđa. S druge strane svijeta, u Sijera Leone, živi Adisa koji ima 9 godina. Jednog jutra pobunjenici su upali u njegovo selo. Počeli su ubijati stanovnike i mutilirati im dijelove tijela. Adisa je svojim očima gledao silovanje i smrt svoje majke i sestara. Potom su ga vojnici odveli na nepoznato mjesto. Tjednima su ga drogirali i ispirali mu mozak. Uz drogu dobio je i Kalashnikov. Tada su upali u jedno drugo selo i natjerali ga ponovi ubojstva i užase kojima je svjedočio u vlastitom rodnom kraju. Od toga trenutka na dalje, devetogodišnji dječak postaje brutalni ubojica, a vojska njegova nova obitelj.
Mladi par iz Bruxellesa ne zna za Adisa niti zna cijenu dijamanta kojeg se spremaju kupiti. Ne znaju da je on bio jedno od 200,000 afričke djece vojnika u redovima paravojski Sijera Leonea, Konga i Angole. Te oružane skupine uvelike financiraju svoje aktivnosti ilegalnom prodajom dijamanata kojeg je prisiljeno iskopavati ratom pogođeno stanovništvo. Zbog krvavog podrijetla i patnji kroz koje njihove žrtve prolaze, dobili su ime krvavi ili konfliktni dijamanti. No krvavi dijamanti su samo jedna u nizu kontroverzi koje se vežu za to drago kamenje.
Ovo je tamna strana priče o svjetskoj trgovini dijamanata, o afričkim ratovima i djeci vojnicima, o švercu i ubojstvima, o dijamantnom kartelu koji drži monopol te prijevarama koje podržavaju milijarde dolara vrijednu industriju dijamanata.
Što je dijamant?
Dakle, počnimo s time što je u biti taj dragi kamen. Dijamant je u svojoj esenciji ugljik, jedan od najčešćih kemijskih elemenata u prirodi. Prije više milijuna godina, na dubinama većim od 160 km ispod zemljine površine jaki pritisak i visoke temperature su uzrokovale pretvaranje ugljika u dijamante, jedne od najčvršćih supstanca na svijetu. Naime, riječ dijamant dolazi iz grčkog jezika 'Adamas' što u prijevodu znači 'neuništivi i neosvojivi'. No svjetlucavi dijamanti kakve ih poznajemo nisu takvi kada ih iskopamo. Da bi dostigli sjaj na kojeg smo navikli potrebno ih je obraditi.
Zbog različitih svojstva poput tvrdoće, ali i zbog činjenice da jedan veliki dio ne zadovoljava kriterije ljepote oko 75% dijamanata se koristi u industrijske svrhe poput bušilica ili pila dok je samo 25% korišteno kao nakit. Dijamanti se ocjenjuju na temelju kriterija poznatih kao 4 C: clarity,colour, cut and carat weight ili u prijevodu čistoća, boja, obrada i karat.
Čistoća:
odnosi se na mane ili nesavršenosti onog malog broja dijamanata koji zadovoljavaju kriterije ljepote. Oni s najmanje nesavršenosti imaju najveći stupanj čistoće.
Boja:
odnosi se na transparentnost dijamanata. Što ima manje boje to je vrjedniji. Ljestvica se kreće od D ili savršeno bijeli (najbolja kvaliteta) do Z ili žuti (najlošija).
Obrada:
radi se o najvažnijoj karakteristici. Obrada dijamanta odlučuje sjaj i dakle ljepotu.
Karat:
termin na kojeg često nailazimo kod filmofila označava težinu. Jedan karat odgovara mjeri od 1/5 grama ili 200 miligrama.
Dijamantni kartel De Beers
Suprotno raširenom mišljenju dijamanti nisu rjeđi nego neki drugi minerali. Jedina rijetkost je savršeni dijamant koji ne sadrži nikakve imperfekcije. Njihova visoka cijena je rezultat više od stoljeća duge kampanje De Beers, tvrtke koja je sa sjedištem u Južnoafričkoj Republici godinama držala monopol od oko 90% svjetskog tržišta dijamanata. Naime, povijesno gledano među najvećim proizvođačima dijamanata su bili Indija i Brazil. Do polovice 19.stoljeća, taj dragi kamen je bio toliko rijedak da je predstavljao luksuz i za europske monarhe i plemiće. Kada su 1867. dijamanti otkriveni u Južnoafričkoj Republici, njihova ponuda je naglo porasla, ali percepcija dijamanta kao skupog i rijetkog kamena je preživjela do današnjih dana.
Oko 1880. bogataš i britanski političar Cecil Rhodes (po kojem je dobila ime afrička država Rodezija, današnji Zimbabve i Zambija) osniva De Beers kompaniju koja u roku od 7 godina preuzima potpuni monopol na dijamantima u Južnoafričkoj Republici. Kroz nekoliko desetljeća, Oppenheimeri, njemačka obitelj židovskog podrijetla, preuzima posao i kompanija dolazi pod njihovo potpuno vlasništvo krajem 1920-tih godina. Oppenheimeri stvaraju kartel s kojim dovode svjetsku industriju dijamanata pod potpunu kontrolu. Njihov monopol je bio omogućen stvaranjem jednog domišljatog i sofisticiranog sistema. Naime, osnovana je Centralna Prodajna Organizacija(CSO) koja je otkupljivala većinu neobrađenih dijamanata od država iz cijelog svijeta koje bi potom svake godine prodavala daljnjim trgovcima na obradu u velike centre poput Tel Aviva (za razvijanje dijamante industrije u Izraelu se zalagao upravo Oppenheimer), New Yorka ili Antwerpena i konačnu prodaju na malo.
Budući da je CSO određivala jednu limitiranu količinu dijamanata koje bi puštala na tržište kao i njihovu cijenu, stvarala je privid rijetkosti i držala cijene visokima. Jedan mali dio proizvođača neobrađenih dijamanata je prodavao taj dragi kamen izvan sistema kojeg je osmislio De Beers, ali su uvelike bili uvjetovani cijenama koje je određivala CSO. I dok je osamdesetih godina kartel držao u vlasništvu 90% tržišta dijamanata, u novom mileniju je taj postotak pao na 40%, ali dijamantna industrija i dan danas djeluje kao jedna kompaktna cjelina.
Monopol De Beersa je više puta bio u krizi s novim nalazištima dijamantima poput onih u Siberiji, Zapadnoj Africi ili Australiji. U nekim slučajevima bi kartel reagirao nudeći povoljne uvjete državi koja proizvodi dijamante poput Sovjetskog Saveza. U nekim drugim situacijama, poput one kad je Zair, današnja Demokratska Republika Kongo, odlučila prodavati dijamante izvan sustava kartela, De Beers je odlučio naglo spustiti cijenu dijamanata povećavajući ponudu koja je inače bila vrlo limitirana. Budući da je sačinjavao samo 3% svjetske proizvodnje dijamanata, a istovremeno bio jako ovisan o njihovom izvozu, Kongo se nije mogao oduprijeti tom padu cijena i pretrpio je velike ekonomske gubitke koji su ga primorali da se pridržava pravila kartela. U trećim slučajevima pak, kada je cijena dijamanta riskirala da počne naglo padati zbog špekulacija i djelovanja pojedinih država, De Beers je odgovorio masovnom kupnjom dijamanata da bi se smanjila njihova prisutnost na tržištu te povisila cijena.
Zbog mjera koje je poduzima, De Beers se više puta nalazio u sudskim sporovima zbog optužbe za krštenje antitrust politike koji su na kraju okončani milijunskim nagodbama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
