Sa starenjem stanovništva u razvijenim zemljama postavlja se i goruće pitanje mirovinskog sustava. U situaciji kada preteže umirovljeničko stanovništvo, radno aktivni su pod povećanim pritiskom stvaranja dodatnog bogatstva u društvu, kojim bi se namirile mirovine za starije. Krajem dvadesetog stoljeća nastaje drastičan problem starenja stanovništva, gospodarskih promjena, potresa na tržištu rada i mijenama u procesu zapošljavanja, ponajviše u vidu atipičnih poslova nestandardnih karijera. Pitanje održivosti zaokuplja ekonomske stručnjake u raznim međunarodnim političkim i ekonomskim organizacijama.
Postojeća organizacija javnih i privatnih mirovina je pod teškim bremenom i započele su velike reforme diljem svijeta, te se više odgovornosti sada nalazi u rukama pojedinaca nego na strani države i poslodavaca. Gotovo sve zemlje Europske unije, OECD-a i BRICS-a su provele neki vid reforme svojih mirovinskih sustava. Te se reforme razlikuju; neke se svode na promjene unutar postojećih mirovinskih sustava, a druge vode sveobuhvatnijim sustavnim reformama. Ponajviše se reforme vežu uz opću ekonomsku liberalizaciju mirovinskog sustava, koje provode Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, a među njima su najviše prisutne ideje o privatizaciji mirovinskih fondova i stvaranju sustava s više razina (stupova) koji kombiniraju privatne i javne fondove.
Takav vid mirovinskog sustava se najviše promiče u Južnoj Americi, Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, gdje je postojala duga prisutnost socijalističkih režima u kojima se nisu razvili privatni mirovinski fondovi. Ponajprije zbog demografskih promjena, povećane očekivane životne dobi, poboljšanjima u mortalitetu te manjim brojem rađanja, mnoge zemlje su bile primorane na takve promjene. Najviše se ovdje radi o poveznici mirovina s promjenama u očekivanoj životnoj dobi, jer se povećava broj umirovljeničkih godina a ujedno se potiču mogućnosti produženog radnog vijeka. Drugi parametri reforme vežu se uz dugoročno smanjivanje javnih mirovina (one koje isplaćuje država) kroz održive čimbenike koji se uvode putem izračuna boljih dobiti, kao što je smanjivanje mirovine pri ranom umirovljenju, promjene u indeksima plaća i slično.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.