Ruska izborna komisija je potvrdila kako će se na ruskim predsjedničkim izborima 18. ožujka, uz Vladimira Putina, natjecati za najvišu poziciju u Ruskoj Federaciji još šest drugih kandidata i jedna kandidatkinja. Ukoliko Putin pobjedi, što su velike šanse, onda će služiti svoj četvrti predsjednički mandat na čelu ruske države. Ispitivanja javnog mnijenja govore kako ga čeka oko 70 posto glasova. Na izbore će izaći 109 milijuna Rusa s pravom glasa.
Protukandidati su amalgam zanimljivih, poznatih i nepoznatih političara. Već nekako po tradiciji, na izbore izlazi desno orijentirani populist i čelnik Liberalnodemokratske stranke Vladimir Žirinovski. Opisan kao showman ruske politike, izražava populističku i nacionalističku retoriku, protuzapadne inicijative i vrlo suparnički stav prema svima koji ne dijele njegovo mišljenje. On bi mogao dobiti oko pet posto glasova.
Vladimir ŽirinovskiDruga politička strana koja se uvijek natječe na izborima jest Komunistička partija, koja je za svog kandidata postavila Pavela Nikolajeviča Grudinina, iako njegovu predizbornu kampanju vodi dugogodišnji komunistički prvak Genadij Zjuganov. Istovremeno, Grudinin je poduzetnik, a i bivši član Ujedinjene Rusije, što mnogim komunistima smeta, jer smatraju da je predstavnik buržujske klase.
Pavel Nikolajevič GrudininU tom smislu mu se suprotstavlja lider Komunista Rusije Maksim Aleksandrovič Surajkin. On je najžešći kritičar Komunističke partije, kojoj je prethodno pripadao, i nominaciji poduzetnika Grudinina, za kojega smatra da je istinski oligarh i bogataš koji je ujedno okupio oko sebe i potporu Lijevog fronta, stranke koju vodi prokomunistički Sergej Udaljcov.
Jedina kandidatkinja na izborima je Ksenija Antoljevna Sobčak, ruska novinarka, glumica i voditeljica reality showa Dom-2 na ruskoj televizijskoj postaji TNT. Zanimljivo, prije nego li je krenula u predsjedničku utrku, Sobčak je o svojim namjerama osobno razgovarala s Putinom.
Ksenija Antoljevna Sobčak Ruski je predsjednik nekoliko puta komentirao kandidaturu Ksenije Sobčak, smatrajući da svatko ima pravo nominirati se u skladu sa zakonom, a ujedno je rekao koliko poštuje njezinog oca Anatolija Sobčaka, kao veliku ličnost moderne ruske povijesti. On je bio koautor Ustava Ruske Federacije i prvi demokratski izabran gradonačelnik Petrograda, ujedno politički mentor Vladimira Putina i Dmitrija Medvjedeva. Zbog toga se mnogo raspravljalo što zapravo znači njezina kandidatura – mlada i lijepa strana Putinove kampanje ili nastojanje za cijepanje glasova među oporbom, posebno protiv Alekseja Navaljnija.
Ksenija Antoljevna Sobčak Sobčak je citirala decembriste, aristokrate iz 19. stoljeća koji su pobjegli u egzil nakon što su izazvali ultimativnu moć cara. Oni su njezina inspiracija; što je opet izazvalo mnogo negodovanja oko mogućnosti upravljanja izbornog procesa. Drugi samo smatraju kako je njezina kandidatura pokušaj izgradnje boljeg brenda. Postavlja se kao kritičarka Putinovih politika, iako je nekoć glasovala za njega (na izborima 2012. godine dala je glas Mihailu Prohorovu). Nakon parlamentarnih izbora 2011. godine, Sobčak se pridružila prosvjednicima u Rusiji protiv navodnih izbornih prijevara, a također se priključila prosvjednim povorkama protiv Putinovog ponovnog biranja 2012. godine. Podupirateljica slobodnog tržišnog kapitalizma i privatizacije, ujedno opisuje sama sebe kao domoljuba i nacionalista, ali se smatra i feministicom. Zanimljivo je da se protivi pripajanju Krima, te želi maknuti tijelo Vladimira Lenjina s Crvenog trga. Kao takva, predstavlja mnogo neobičnih izjava koje mogu odzvanjati ruskom predizbornom raspravom.
Sergej Nikolajevič BaburinSergej Nikolajevič Baburin, ruski nacionalistički političar i potpredsjednik Državne Dume, te vođa Stranke narodne obnove 'Narodna volja' kandidat je Sveruske narodne unije, saveza ruskih nacionalističkih političkih stranaka na čijem je čelu također Baburin. Radi se o stranci krajnje desnice koja počiva na ruskom etničkom nacionalizmu i ultrakonzervativizmu, a gaji odnose sa sličnim strankama u Europi, posebice Nacionalnim frontom u Francuskoj i Srpskom radikalnom strankom.
Boris Jurjevič Titov je političar i poduzetnik koji od veljače 2016. godine vodi Stranku rasta. Njegov glavni razlog priključenja predizbornoj kampanji jest promicanje gospodarskog programa njegove stranke, koji je pripremio Klub Stolipin i predstavljen je predsjedniku Putinu u svibnju 2017. godine. Njegova bliskost s Putinom je poznata. Svojim dekretom, Putin ga je 2012. godine postavio za predsjedničkog povjerenika za prava poduzetnika. Tuda i putem svoje male stranke, Titov promiče slobodnu tržišnu ekonomiju, demokraciju i zaštitu prava srednje klase. Mnogi smatraju da je Titov preblizu Kremlja da bi vodio pravu oporbenu stranku, no u nekim se stvarima Putin i Titov značajno razlikuju, a državni je aparat u nekoliko navrata ozbiljno naštetio stranci prisluškivanjem, uhićenjima i ciljanim napadima na pojedine tvrtke u vlasništvu stranačkih dužnosnika.
Boris Jurjevič Titov Grigorij Aleksejevič Javlinski, ruski gospodarstvenik i političar poznat kao autor Programa 500 dana odnosno plana tranzicije Sovjetskog Saveza u slobodno tržišno gospodarstvo, vođa je socijal-liberalne stranke Jabloko. Dvaput se već kandidirao za predsjednika Rusije, 1996. protiv Borisa Jeljcina i 2000. protiv Putina, a 2012. se nije uspio kandidirati iako je prikupio dva milijuna potpisa ruskih građana. Među njegovim glavnim porukama su alokacija zemljišta obiteljima u potrazi za građevinskim područjem i poljoprivredom, ukidanje obveznog vojnog roka i stvaranje potpuno profesionalne vojske.
Grigorij Aleksejevič JavlinskiNajviše raspri izazvao je Aleksej Navaljni, koji je još početkom 2017. godine krenuo na put po cijeloj Rusiji za otvaranje predizbornih centara i okupljanje pristaša iako mu je zabranjena kandidatura zbog pravnog procesa protiv njega. Kampanja američkog stila usredotočila se na borbu protiv korupcije za koju Navaljni krivi Putina i Medvjedeva. U ožujku ove godine, oporbeni čelnik je vodio najveće prosvjede održane u Rusiji od 2011. godine. Uz to, Navaljni želi poboljšati infrastrukturu i životni standard u Rusiji, provesti decentralizaciju moći od Moskve, razviti gospodarstvo namjesto izolacije od Zapada, te reformirati sudski sustav. Mnoge je zainteresirao porukom za institucionaliziranje minimalne plaće, snižavanje cijena stanova i smanjivanje birokracije, davanje besplatne zdravstvene skrbi i obrazovanja, snižavanje poreza, privatizacijom, decentralizacijom financijskog upravljanja, povećanjem transparentnosti u državnim tvrtkama itd.
Aleksej NavaljniNo, sve te stvari će ostati za nekog drugog, jer se Navaljni ne može natjecati na ovim izborima. U prosincu je dao svoj zahtjev za kandidaturu, ali je odbijen zbog sudskog procesa protiv njega. Nakon što je sud u Kirovu osudio Navaljnija na pet godina uvjetne kazne zbog pronevjera u drvnoj industriji, Ruski vrhovni sud je ponovno vratio sudski proces jer se oglasio Europski sud za ljudska prava, koji smatra da su Navaljniju prekršena prava. Sud se nastavlja sporim koracima, a dotle se Navaljni predstavlja kao heroj borbe protiv Putina i središnje vlasti u Kremlju, iako je očito da je kao pomoćnik guvernera Kirovske oblasti bio korumpiran član organiziranog kriminala.
Vladimir Putin Jedini kandidat koji ne predstavlja stranku je sam Putin, no njega su poduprle stranke Pravedna Rusija, Građanska platforma, Zeleni, Velika stranka domovine, Radnička stranka, Stranka umirovljenika, Domoljubi Rusije, Rodina i Ujedinjena Rusija. Sasvim je sigurno da će Putin pobijediti na izborima; pitanje je samo do koje mjere će se otvoriti rasprava o temama nekih oporbenih čelnika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
