U ponedjeljak 19. prosinca Europska unija je produžila sankcije protiv Rusije na još šest mjeseci, tj. do 31. srpnja 2017. Produžene ekonomske sankcije imaju svrhu da ograniče pristup ruskim gospodarstvenicima glavnim europskim tržištima, stavlja se embargo na trgovinu oružjem (uvoz i izvoz) s Rusijom, znatno se otežava Rusiji nabava sofisticiranih tehnologija i usluga koje se koriste za istraživanje i preradu nafte i naftnih derivata, itd. Sankcije su usmjerene protiv glavnih ruskih državnih banaka kao i protiv nekih vojnih i energetskih kompanija.
Ekonomske sankcije su prvotno nametnute Rusiji u srpnju 2014. zbog navodne ruske umiješanosti u rat u Donbasu. No, usprkos sankcijama rusko gospodarstvo se sve više oporavlja. Guvernerka Centralne banke Rusije, Elvira Nabiullina, nedavno je objavila da se očekuje mali rast BDP-a u zadnjem kvartalu ove godine. Optimizam ekonomista iz Centralne banke bazira se na procjeni da će cijene nafte iznositi barem 40 $ po barelu.
Još prije nekoliko tjedana ruska vlada je potvrdila da se gospodarstvo brzo oporavlja od posljedica krize, a uskoro će ponovo biti na stazama rasta. 'Najgore je iza nas što se tiče ruskog gospodarstva', izjavio je prije nekoliko tjedana prvi potpredsjednik vlade Igor Šuvalov. Uvjeren je da će sljedeće godine ruski BDP rasti za 1% i da je došao kraj trenda smanjenih prihoda. Prema Šuvalovu, u 2017. poboljšanje životnog standarda osjetit će sve skupine društva.
Stručnjaci tvrde da ruskom gospodarstvu pomaže globalni rast cijena nafte koji neutralizira učinak sankcija Sjedinjenih Država i EU-a, ali također tvrde da oporavak ruske ekonomije neće biti brzinski. No, popravku stanja u ruskoj ekonomiji bi mogao pomoći i dolazak na vlast nove američke administracije Donalda Trumpa od koje se očekuje relaksacija odnosa s Moskvom.
Iako aktualne cijene nafte variraju oko 55 dolara po barelu, iz Centralne banke poručuju da će se ukupni ruski BDP na kraju 2016. smanjiti za 0.7%, ali zato bi sljedeće godine trebao rasti do 1%. Tvrdnje Centralne banke se slažu s mišljenjem izvršne direktorice MMF-a Christine Lagarde da bi Rusija mogla biti na putu održivog oporavka s tim da bankarski sektor treba učiniti više kako bi potaknuo kreditiranje. Te opaske je Lagarde iznijela krajem studenog na sastanku s Vladimirom Putinom na marginama summita APEC-a u Peruu.
Ruske vlasti pokušavaju neutralizirati negativni učinak sankcija tako da se sklapaju bilateralni sporazumi s moćnim globalnim ekonomskim silama. Npr. prošloga tjedna prilikom posjeta predsjednika Putina Japanu, Tokio i Moskva potpisali su unosne bilateralne sporazume vezane za energiju, zdravstvo i transport u vrijednosti 2.5 milijardi $. Sukladno postignutim dogovorima, ruska energetska poduzeća će raditi s japanskim industrijskim divovima kako bi zajedno istraživali naftna polja na teritoriju Ruske Federacije. U lipnju ove godine, Peking i Moskva dali su obećanje da će izrealizirati preko 50 poslovnih projekata u vrijednosti oko 50 milijardi $. Ostale države s kojima Rusija ima značajnu trgovinsku razmjenu su Njemačka, Indija, Brazil, Bjelorusija, Kazahstan, Južna Koreja, itd.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
