Masovni prosvjedi, korumpirane političke elite, zemlja na rascjepu između Istoka i Zapada - sve ovo zvuči vrlo poznato, ali ne, nije riječ o Ukrajini, o Ukrajini smo govorili krajem 2013. kada su izbili prvi veći prosvjedi na kijevskom trgu Maidan da bi već početkom 2014. stvar izmakla kontroli i uskoro prerasla u smjenu režima i izbijanje građanskog rata na istoku zemlje.
Sada govorimo o jednoj drugoj zemlji, Moldaviji, gdje se zapravo, na neki način, odvija vrlo sličan proces, čak i u vremenskim razmacima. Naime, "komešanja" su u Ukrajini krenula krajem 2013., baš kao i u Moldaviji krajem 2015. Situacija u Ukrajini je eskalirala početkom 2014., a u Moldaviji eskalira upravo sada, početkom 2016. Nadalje, u oba slučaja imamo zemlju koja se nalazi na nekoj vrsti razgraničenja između Istoka i Zapada, onog geopolitičkog koji je postao toliko izražen u zadnjih 5 godina.
No, situacija u Moldaviji je također specifična i upravo tim specifičnostima ćemo se danas baviti. Važno je na vrijeme sagledati što se događa u ovoj zemlji, prije nego što stvari izmaknu kontroli, ali i zbog činjenice da bi svi mi koji živimo na Balkanu itekako morali biti svjesni opasnosti koju predstavljaju ovi tektonski Istok-Zapad poremećaji, jer i sami se nalazimo u regiji koji nije do kraja svrstana.
O eskalaciji
Krenimo od zadnjih informacija, a kasnije ćemo se baviti dubljom analizom situacije. Aktualni premijer Moldavije, Pavel Filip (došao je na vlast prije šest dana, 20. siječnja 2015.), poručio je prosvjednicima - koji se okupljaju u desecima tisuća na ulicama glavnog grada Kišinjeva - kako njegova Vlada neće podnijeti ostavku.
Aktualni premijer Moldavije, Pavel FilipU jučerašnjem razgovoru za BBC priznao je kako je situacija teška i kako politička klasa u Moldaviji ima možda još samo jednu priliku da vrati izgubljeno povjerenje naroda. No, u isto vrijeme je poručio kako je spreman obračunati se silom s bilo kakvim nasilnim prosvjedima. Drugim riječima, poručuje prosvjednicima da se njihove anti-vladine demonstracije neće još dugo tolerirati.
No, tko je Pavel Filip? Tko su opozicija? Iza koga stoje ruski, a iza koga Zapadni interesi? Na sva ta pitanja ćemo dati odgovor u nastavku teksta.
Za početak malo povijesne pozadine.
Moldavija u širem kontekstu
Moldavija je zemlja bez izlaza na more na istoku Europe, graniči s Rumunjskom na zapadu i Ukrajinom na sjeveru, istoku i jugu. Ima oko 3 milijuna stanovnika Glavni grad je Kišinjev s oko pola milijuna stanovnika.
Moldavija na karti Europe Moldavija je bila dio SSSR-a. No, kada se Moldavija osamostaljivala nakon raspada SSSR-a, jedan dio njenog teritorija se odmetnuo - Pridnjestrovlje, poznato i pod nazivom Transdnjestarska Republika. Pridnjestrovlje je dio teritorija Moldavije smješten uz lijevu obalu Dnjestra. Područje je većinom naseljeno Rusima i Ukrajincima. Vlast na ovom području obnaša samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika koja se 1992. odcijepila od Moldavije nakon kratkog, ali krvavog građanskog rata. Na ovom prostoru danas živi oko pola milijuna ljudi.
Regija dolazi u fokus javnosti nakon izbijanja krize u Ukrajini. Neki smatraju kako bi Pridnjestrovlje moglo, u jeku aktualnih događaja, krenuti s konkretnijim potezima prema potpunom odvajanju, a neki čak misle da postoji šansa da regija - poput Krima - uđe u sastav Ruske Federacije.
Pridnjestrovlje - uska regija na granici s Ukrajinom koja se de jure vodi kao dio Moldavije, ali de facto upravlja sama sobom i sebe smatra nezavisnom Niti jedna članica UN-a ne priznaje nezavisnost Pridnjestrovlju, niti Rusija - sve zemlje smatraju kako je Pridnjestrovlje dio Moldavije. Pridnjestrovlje je priznato jedino od strane Južne Osetije i Abhazije - no njih uz Rusiju priznaje tek nekolicina država.
Ne treba posebno ni navoditi kako Pridnjestrovlje može biti korišteno kao i geopolitička poluga Rusije kontra središnjih moldavskih vlasti u Kišinjevu.
Glavni grad Moldavije, Kišinjev Što se pak tiče Moldavije, njena industrija i poljoprivreda se znatno smanjila nakon raspada SSSR-a i danas oko 60% ekonomije otpada na uslužne djelatnosti. Moldavija je danas jedna od najsiromašnijih država u Europi.
Kompleksnost povijesti Moldavije
Tko su Moldavci? Tu počinju kontroverze u koje je, u svrhu ove analize, bolje ne pretjerano ulaziti. Recimo samo to da neki smatraju kako su Moldavci autentična etnička skupina romanskog naroda srodna Rumunjima, dok drugi smatraju kako su Moldavci zapravo podskupina Rumunja. Među samim Moldavcima to pitanje je stvar prijepora - prema zadnjim anketama većina, ali ne nužno velika većina, smatra se autentičnom etničkom skupinom, dok znatan broj smatraju da su vrlo slični Rumunjima ili da jesu Rumunji.
Povijest Moldavije podjednako je kompleksna. Prvi put se spominje kao Kneževina Moldavija sredinom 14. stoljeća. Kasnije, od 16. do 19. stoljeća postojati će kao vazal Otomanskog carstva. Za vrijeme jednog od rusko-turskih ratova početkom 19. stoljeća pola kneževine, istočni dio pod nazivom Besarabia, doći će pod kontrolu Ruskog carstva.
Nakon raspada Ruskog carstva 1918. prostor Besarabije kratkotrajno će postojati kao nezavisna Moldavska Demokratska Republika. No, uskoro dolazi do intervencije rumunjske vojske i cijeli prostor se pripaja Rumunjskoj.
Kasnije će Sovjeti potajno s nacistima dogovoriti podjelu Europe u sklopu notornog Molotov-Ribbentrop pakta iz 1939. (o kojem znatno opširnije možete čitati ovdje: Veliki povijesni specijal: Pakt Hitler-Staljin) i to će se ticati i prostora Besarabije (koji je već naseljen Rusima zahvaljujući činjenici da se nalazio pod carskom Rusijom). Nacisti su poručili Sovjetima da ih Besarabija ne zanima i da ovaj prostor može doći pod sovjetsku "sferu".
Sraz između Rumunjske i Rusije
Ohrabreni tajnim dogovorom s nacistima, sovjetska Vlada 26. lipnja 1940. rumunjskom ambasadoru u Moskvi postavlja ultimatum - traži se da SSSR-u odmah daju prostor Besarabije i Sjeverne Bukovine (također dio tadašnje Rumunjske). Nacistička Njemačka i fašistička Italija - koje su trebale stabilnu Rumunjsku, odnosno stabilan pristup njenim naftnim poljima - poručile su rumunjskom kralju, Karlu II, da bi bilo najbolje da učini kako Sovjeti traže. Već dva kasnije, 28. lipnja, sovjetska vojska ulazi u Rumunjsku i okupira prostor Besarabije, Sjeverne Bukovine i Hertze.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
