Filipini su otočna zemlja na jugoistoku Azije, zemlja koju zbog zemljopisnog položaja bi svaka velika sila voljela imati za svog saveznika, a naročito u godinama koje dolaze jer, kako se već može vidjeti neko vrijeme, u tijeku je veliko globalno prebacivanje fokusa s Bliskog istoka na regiju Azija-Pacifik, odnosno upravo na prostor gdje Filipini dominiraju.
Govorimo o zemlji koja ima čak 7,641 otoka, a podijeljena je na tri otočne regije: Luzon na sjeveru, Visayas u sredini i Mindanao na jugu.
Karta FilipinaSmješteni na pacifičkom vatrenom prstenu, u blizini Ekvatora, Filipini su često na udaru potresa i tajfuna, ali u isto vrijeme obiluju prirodnim resursima te imaju jedan od najvećih biodiverziteta u svijetu.
Država Filipini ima površinu od oko 300,000 kvadratnih kilometara i populaciju veću od 100 milijuna ljudi. Najbrže je rastuća zemlju cijele istočne Azije, a danas je 12. zemlja svijeta po broju stanovnika. Nadalje, oko 12 milijuna Filipinaca živi izvan zemlje što ih čini jednom od najvećih dijaspora u svijetu.
Razne etničke skupine i kulture žive na filipinskim otocima i osjeća se utjecaj Kine, Indije, Malezije, ali i Islama. Najveća etnička skupina (oko 16 milijuna stanovnika) su Tagali.
Karta Filipina na kojoj se može vidjeti izuzetno važan geostrateški položaj ove zemlje:
Službeni jezici su filipinski i engleski (oko 75% zna se sporazumijevati na engleskom jeziku), no na prostoru Filipina postoji čak 182 razna jezika.
Službeno, Filipini su sekularna država iako je kršćanstvo dominantna religija. Oko 80% stanovnika su katolici (37% redovno odlazi na misu). Druga religija po veličini na Filipinima je Islam - oko 6% stanovnika su muslimani. Većina muslimana na Filipinima su suniti i žive većinom na jugozapadu otoka Mindanao, u pokrajini Bangsamoro.
2% Filipinaca prakticiraju tradicionalne religije, 2% su budisti, a sve veći je postotak ateista (teško je reći koliko, brojke variraju oko 10% s time da još oko 10% razmatra mogućnost napuštanja kršćanstva).
Kratka povijest
1521. godine na ovaj prostor stiže poznati portugalski istraživač i moreplovac Ferdinand Magellan (iste godine će i poginuti ovdje). Njegovim dolaskom počinje period kolonizacije, a 1543. ovdje stiže španjolski istraživač Ruy Lopez de Villalobos koji je arhipelag nazvao Las Islas Filipinas - u čast španjolskog kralja Filipa II.
Više od 300 godina Filipini će biti dio španjolskog carstva (zbog toga i jest katoličanstvo i danas dominantna religija ovdje).
Ferdinand Magellan stigao je na ovaj prostor 1521. godine 1896. Filipinci će dići pobunu i u revoluciji protjerati Španjolce te osnovati Prvu Filipinsku Republiku. No, ona će biti kratkog vijeka - jer odmah će uslijediti invazija američke vojske te krvavi Američko-filipinski rat (1899–1902) nakon kojega će SAD okupirati Filipine i pretvoriti ih u svoju koloniju. Da, uspomena na američku kolonizatorsku povijest s početka stoljeća već se poprilično izbrisala iz pamćenja svijeta, no stanovnici Filipina zasigurno nisu zaboravili ovu mračnu epizodu svoje povijesti.
Filipini kao američka kolonija
Cijela moderna povijest države Filipini zapravo je povijest borbe protiv SAD-a.
Prije više od 100 godina, 1898, SAD su zauzeli Filipine, zajedno sa Kubom, Puerto Ricom i Guamom, kao dio ratnog plijena nakon pobjede nad Španjolcima u Španjolsko-američkom ratu.
Američko-filipinski rat - Bitka za Manilu, 1899. godine 1899. pacifička otočna nacija ustala je u velikoj pobuni protiv američkih kolonizatora na što su SAD pokrenuli masovnu odmazdu protiv filipinskog stanovništva. Američka vojska pobila je između 400,000 i 600,000 civila u pokušaju da slome pobunu. Američkim vojnicima izdata je naredba da pobiju sve starije od 10 godina.
Nad filipinskim stanovništvom izvršen je genocid od strane SAD-a Američki predsjednik William McKinley dao je sljedeću rasističku izjavu povodom genocida nad filipinskim stanovništvom: "Nismo ih mogli ostaviti da vladaju sami sobom - nisu oni sposobni za vladavinu, bez nas bi uskoro zavladala anarhija i bezvlašće".
SLIKA: Glorifikacija američkog imperijalizma - naslovnica američkog lista "Judge", 10. lipanj 1899., karikatura prikazuje američkog predsjednika Williama McKinleya s domorocem ispod koje piše "Prvo kupanje Filipinca" (u pozadini se mogu vidjeti Kubanci i Portorikanci, prikazani na tipičan rasistički način, kako oblače odjeću s američkom zastavom - zapravo se poručuje kako su ovi narodi "sretni" zbog postanka američkom kolonijom)
Na kraju 19. stoljeća SAD su pripremali svoj plan ekspanzije na svjetska tržišta. Filipini su bili izuzetno važna strateška točka i američko uporište u Aziji. U zemlji se također smjestila i nova američka mornarica čiji je cilj bio osigurati ekonomske interese SAD-a. Stavljanjem Filipina pod svoju vlast, započelo je 100 godina ratova u kojima će Amerikanci pod svaku cijenu nastojati proširiti svoju dominaciju na prostoru Azije.
Drugi svjetski rat, Korejski rat i rat u Vijetnamu, samo su dio tog šireg plana.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
