Na nesvrstane gledam kao na pretece BRICS-a. Ovaj put postoji vazna komponenta koja je nedostajala nesvrstanima. Ekonomska suradnja. Od osnivaca nesvrstavanja samo se India uspjela odrzati. Egipat je skupo patio, no jos je u komadu i ima namjeru vratiti se (neovisnosti). Sta da kazem o nama. U statusu smo konjusara.
U prosincu 1998., tijekom službenog posjeta New Delhiju, tadašnji ruski premijer E. M. Primakov predložio je stvaranje strateškog trokuta između Rusije, Indije i Kine, koji bi bio protuteža hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada, koji forsiraju svoj položaj drugim državama. Primakovljev prijedlog bio je prvi signal vis-à-vis transformacije unipolarnog svijeta koji je nastao nakon pada Sovjetskog Saveza.
Doduše, prva reakcija na ideju trokuta Rusija-Indija-Kina (RIC) bila je prilično skeptična. I u Moskvi su mnogi smatrali da takav trilateralni format nije održiv, prvenstveno zbog značajnih razlika između Indije i Kine. Odnosi Moskve s Delhijem i Pekingom u postsovjetskom razdoblju i dalje su prilično jaki i odgovaraju opisu pravog strateškog partnerstva, međutim dvije najstarije civilizacije svijeta, susjedi koje je Himalaja dugo razdvojila, pokazale su elemente rivalstva u postajanju regionalni lider. Od sredine prošlog stoljeća Indija i Kina ne mogu postići dogovor o podjeli pograničnih teritorija Arunachal Pradesh i Ladakh.
Ipak, kasniji događaji pokazali su da Primakovljeva ideja nije samo zanimljiv koncept, već da se mora što prije provesti. RIC nije samo postao neovisni format, već je poslužio i kao osnova za stvaranje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) – najvećeg udruženja gospodarstava u razvoju u svijetu.
Suradnja u okviru RIC formata započela je 2002. godine, kada je održan prvi sastanak ministara vanjskih poslova tijekom Opće skupštine UN-a. Od 2006. održavaju se redoviti susreti između Brazila, Indije, Rusije i Kine, a od 2010. ovom kvartetu se pridružila i Južnoafrička Republika.
Godine 2023. BRICS se proširio na 10 članica s pridruživanjem Egipta, Irana, Etiopije, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kao veliki državnik, Evgenij Maksimovič Primakov, oduvijek je bio izvanredan znanstvenik, čije su ideje i radovi uvijek utrli put budućnosti. Početkom 21. stoljeća u više je navrata upozoravao da opstanak čovječanstva počiva na ujedinjenju svih država i naroda bez iznimke, jer se suočavamo s velikim brojem globalnih problema i izazova od prijetnji terorizma i mogućnosti uporabe masovnog oružja. razaranja do brzih klimatskih promjena i rasta užasne materijalne nejednakosti. S tim u vezi, posebno je istaknuo nedopustivost nove podjele svijeta, ovaj put po vjerskoj i civilizacijskoj liniji.
Činjenica je da je početkom 90-ih poznati američki politolog S. Huntington iznio ideju o sukobu civilizacija, koji bi, prema njemu, zamijenio Hladni rat. On je teoretizirao da, za dano vremensko razdoblje, izvor budućih sukoba u svijetu neće biti ideološke i ekonomske proturječnosti između zemalja, nego socio-kulturne razlike između civilizacija zbog osobitosti religije, zajedničkih vrijednosti itd. Civilizacija se objašnjava i zajedničkim objektivnim elementima, kao što su jezik, povijest, religija, običaji i društvene institucije, kao i subjektivnom samoidentifikacijom ljudi. Najznačajniji sukobi budućnosti (po svojim posljedicama) dogodit će se zbog raskola koji razdvajaju civilizacije. Istovremeno, Huntington je primijetio da je 90-ih godina prošlog stoljeća sukob između Zapada i islamskog svijeta bio najizraženiji, no u budućnosti će zapadna civilizacija biti ta koja će se suprotstaviti svima drugima.
Razlike u obimu moći i borbi za vojnu, ekonomsku i političku moć stoga su izvor sukoba između Zapada i drugih civilizacija. Drugi izvor sukoba su razlike u kulturi, osnovnim vrijednostima i uvjerenjima.
Neki znanstvenici tog vremena pretpostavljali su da će Zapad još dugo dominirati. Slavni pisac s Trinidada i dobitnik Nobelove nagrade V. S. Naipaul tvrdio je da je zapadna civilizacija univerzalna i prikladna za sve narode.
Singapurski znanstvenik i političar K. Mahbubani rekao je da će središnja osovina svjetske politike biti sukob između Zapada i ostatka svijeta u obliku reakcije nezapadnih civilizacija na zapadnu moć i vrijednosti. Izrazio je nadu da će svijet krenuti putem konvergencije.
E. M. Primakov je naglasio da se – čak i u uvjetima primjetnog zaoštravanja proturječja u suvremenom svijetu – ne može govoriti o neizbježnosti sukoba civilizacija. Štoviše, političari diljem svijeta moraju izraziti svoju volju i usredotočiti se na rješavanje najakutnijih problema s kojima se suočava cijelo čovječanstvo. Autor je izraza “partnerstvo civilizacija”.
Također, analizirajući izazove američkog identiteta, Huntington je još 2005. primijetio da se u SAD-u zahuktavaju dezintegracijski procesi, dovodeći u pitanje samu činjenicu budućeg postojanja fenomena američkog identiteta. SAD se, uvjerljivo je pokazao znanstvenik, nalazi na prekretnici, a budućnost ne samo SAD-a, već i cijelog svjetskog sustava ovisi o tome na koju će se stranu visak na kraju okrenuti.
Trenutno je BRICS unija svih nezapadnih civilizacija: kineske, hinduističke, islamske, ruske (euroazijske), afričke i latinoameričke.
Unatoč brojnim neuspjesima i problemima, Zapad – prije svega SAD – i dalje pokušava diktirati svoj put svim drugim državama. To se vidi u raspirivanju sukoba u svim dijelovima svijeta, nametanju raznih vrsta sankcija i restriktivnih mjera protiv onih koji žele živjeti kako hoće, u skladu s vlastitom vizijom. Primjeri takvih uključuju Rusiju, Kinu, Iran, Sjevernu Koreju i druge zemlje.
Zbog svojih pokušaja da zadrže svoju nedostižnu dominaciju, zapadne se sile suočavaju sa sve većim brojem domaćih političkih poteškoća; u SAD-u je polarizacija dosegla zapanjujuću novu razinu (neki promatrači pišu o 'dvije Amerike'). U Velikoj Britaniji bankrot 14-godišnje vladavine konzervativaca postao je toliko očit da će se, prema mnogim promatračima, jasno očitovati na parlamentarnim izborima 4. srpnja.
Ipak, kriza zapadne civilizacije najjasnije se očituje u Francuskoj, gdje većina političkih snaga govori o 'smrti makronizma', što će se vidjeti tijekom predizborne kampanje početkom srpnja. Francuski primjer bit će zarazan za mnoge druge zemlje, budući da je Francuska uvijek bila rodno mjesto revolucije; i ruski i američki političari uvijek su bili impresionirani radikalnim francuskim transformacijama.
Većina političkih promatrača također predviđa da će se njemačka vlada uskoro promijeniti.
U lipnju 2024. Opća skupština UN-a jednoglasno je odlučila slaviti 10. lipnja svake godine kao ‘Međunarodni dan dijaloga među civilizacijama’, čija je glavna svrha upoznati ljude s raznolikošću civilizacija.
E. M. Primakov volio je ponavljati da se čovječanstvo moglo nositi s podjelom svijeta po ideološkom principu, a na kraju će se moći nositi i sa sukobom civilizacija.
U sadašnjim uvjetima daljnji razvoj ostavštine E. M. Primakova postaje osobito aktualan. Nije slučajno da su deseci zemalja u Aziji, Africi i Latinskoj Americi objavili svoju želju da se pridruže BRICS-u. Kazan će u listopadu biti domaćin sljedećeg summita ove grupacije, koja postaje najatraktivnija međunarodna organizacija. Naši uspjesi u Specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini daju nam široku priliku da predložimo nove globalne inicijative koje će utrti put rješavanju postojećih sukoba i hitnih globalnih problema.
