Dok Zapad traži "novu osovinu zla", ono što stvarno gledamo je strategija koja povezuje Ukrajinu, Tajvan i ratove koji tek dolaze.
Washington je ponovno otvorio rat koji ne zna završiti — i sada svijetu želi naplatiti sigurnost od kaosa koji je sam proizveo.
Bio je to mir koji nije smirio ništa: samo je uredno rasporedio nezadovoljstva, čekajući da ih neka nova generacija zapali.
Kad najbogatija zemlja svijeta sve većem broju ljudi izgleda kao zatvor duga i rada, zabranjene ideje prestaju zvučati opasno.
Najstrašnija čudovišta ne razvaljuju vrata. Ulaze s ugovorom, vlasničkim listom i osmijehom čovjeka koji zna da morate platiti.
Dok su europske prijestolnice još brojale krize, na drugom kraju svijeta rat je već učio ljude kako izgleda 20. stoljeće.
Kad se palače počnu bojati siromašnih, stari duhovi opet izlaze iz podruma američke politike, spremni za novu službu, prvo umišljenu, zatim i stvarnu.
U tišini nakon rata Iran ispraća svog ubijenog vođu kao simbol državne postojanosti, povijesne boli i zavjeta koji neće nestati.
Kad institucije prestanu proizvoditi red, i najteža prošlost može se vratiti kao obećanje sigurnosti za iscrpljeno društvo.
Bio je učenik Freuda, saveznik revolucije i neprijatelj poslušnosti. A onda je povjerovao da je pronašao energiju života.
U jednom hladnoratovskom trenutku činilo se da se budućnost može iskopati detonacijom... pod uvjetom da nitko ne pita kamo odlazi prašina ni što je u njoj.
Dok je fokus javnosti i dalje na ruskoj pozadini, na istoku se odvija sporiji, ali presudniji proces — urušavanje ukrajinskog obrambenog pojasa.
Savez koji su mnogi već otpisali vraća se kao ratni stroj novog doba, s kontinentom u ulozi logističke baze i političkog pokrića.
Pogreb Hameneija bit će ritual žalosti, ali i prvi veliki test sustava koji nakon smrti vođe mora dokazati da je pred njim i dalje budućnost.
Razaranje Kijeva možda je najgori odgovor koji je Rusija mogla izabrati, pogotovo ako već idućeg jutra dronovi opet krenu prema osjetljivim ciljevima.
Djeca kao kopije, loza kao investicija i kapitalizam kao stari nagon. Na vrhu društva budućnost sve više nalikuje prošlosti.
Možda nikad nećemo ni saznati koliko krakova je imao zloglasni laboratorij američke tajne države, ali otvaranje tajni sad ima jedan drugačiji povod.
Zapadni političari znaju da je Netanyahu postao ime uz koje se više ne treba vezati, ali zabrinuti birači o Bennettu znaju puno manje.
Postoje li AI modeli toliko opasni da ih država mora zaustaviti ili država upravo zabranom stvara najbolju moguću reklamu?
Mercouris smatra da se iza moskovske šutnje krije promjena tona koju Zapad još interpretira krivo, a to je nova faza rata.
Advance.hr
Advance.hr
Advance.hr
Advance.hr
Advance.hr
Advance.hr
Advance.hr
Jednom, u lijepom predgrađu Connecticuta, moglo se plivati kroz privatna mora srednje klase. Ali svako je vodilo dublje prema neugodnoj istini.
Jezivu stvarnost skrivenu u dubokoj sjeni nemoguće je opisati riječima, zato što takve riječi ne postoje. Ali Lynch je poznavao poseban govor.
Njezina slava bila je prevelika da bi je mogla nositi, a sloboda previše stvarna da bi trajala kao iluzija koju je svijet želio gledati.
Božić u Bedford Fallsu ili Pottersvilleu?
Iza snijega i božićne utjehe krije se fascinantan film o potisnutim snovima, bijesu i cijeni ostajanja u svijetu koji očekuje uklapanje.
Branko i Marina kroz transformacije
U filmu nema vlaka, nema putovanja na jug, samo visoke stambene zgrade s južne strane Save, ali naizgled zamrznuto vrijeme u njima još se uvijek mijenja.
Filmska recenzija
"Perfect Days" nije film o rutini nego ogledalo u kojem se vidi sve što gubimo žureći — smisao, mjeru i tišinu u kojoj čovjek napokon može postojati.
Filmska preporuka: "AMERICAN FICTION"
Film
Film
Filmska analiza
Triler kao filmski žanr i analiza probranih filmova
ZATOČENI U EMOTIVNOM ČISTILIŠTU ČEKAJUĆI PLIMU SPASA ILI PROPASTI
"JEANNE DIELMAN, 23 QUAI DU COMMERCE, 1080 BRUXELLES"
Recenzije, slušonica, priče i glazbena otkrića
ROCK 'N' ROLL BAJKA KOJA SE STVARNO DOGODILA
KULTURNO BOGATSTVO ZVUKA
Glazba
