New Eastern Outlook
Ususret ovom povijesnom događaju, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Islamske Republike Iran u Rusiji Kazem JALALI dao je ekskluzivni intervju za naš list.
– Poštovani gospodine veleposlaniče, novoizabrani predsjednik Irana Masoud Pezeshkian nazvao je Rusiju prijateljem i rekao da je Rusija vrijedan strateški saveznik vaše zemlje. Mnogi politolozi kažu da će i Rusija i Iran uspjeti prevladati sve veći pritisak sankcija. U kojoj mjeri, po Vašem mišljenju, zajednički projekti koji se ostvaruju u tako teškim uvjetima mogu približiti Moskvu i Teheran?
– Kao rezultat nedavnih predsjedničkih izbora u Islamskoj Republici Iran, Masoud Pezeshkian postao je novi predsjednik. Međutim, promjena Vlade ne znači i promjenu vanjske politike. Vanjska politika Islamske Republike Iran temelji se na načelima od kojih je najvažnije razvoj suradnje i jačanje odnosa sa susjedima i zemljama regije – državama koje su nam pomogle u teškim vremenima, a vrhovni poglavar je to istaknuo na g. Pezeshkianovoj inauguracijskoj ceremoniji. Gospodin Pezeshkian i naš novi ministar vanjskih poslova ističu upravo ovu politiku. U tom kontekstu, Ruska Federacija je naš stari prijatelj i jedna od naših susjednih zemalja, a širenje odnosa s Rusijom za nas je prioritet.
Istina je da su obje naše zemlje pod jednostranim i nezakonitim sankcijama SAD-a i europskih zemalja, ali sankcije nemaju toliki značaj kakav su nekada imale. U stvarnosti, sankcije su nezakonito oružje Zapada protiv suverenih zemalja. Zapad je to oružje koristio toliko često da je izgubio dosadašnji utjecaj. Nakon četiri desetljeća sankcija, od kojih su posljednjih 20 godina bila posebno teška, Islamska Republika Iran je riješila ovaj problem i pronašla vlastiti put razvoja, oslobodivši se njihovog utjecaja.
Vjerujemo da će Rusija prevladati i ovaj problem i da će doći dani kada zapadne restriktivne mjere protiv Rusije neće imati učinka. Ključ uspjeha leži u oslanjanju na unutarnje sposobnosti, kao i na pomoć prijateljskih zemalja. U stvarnosti, odupiranje sankcijama jedna je od komponenti izgradnje pravednog svijeta i prevladavanja zapadnog unilateralizma na putu prema multilateralizmu. Mi smo naprijed na ovom putu. Usporedite li današnji svijet s posljednja dva desetljeća u pogledu SAD-a i međunarodnih institucija povezanih sa SAD-om sa stajališta de-dolarizacije i zapadne globalizacije, tada ćete vidjeti postupnu, ali vrlo važnu promjenu. Dan kada će zapadne sankcije postati neučinkovite je blizu, a taj proces je nepovratan.
Mi u Vladi gospodina Pezeshkiana nastavit ćemo tim putem još snažnije nego dosad. Odlučeno je da će novoizabrani predsjednik posjetiti Rusku Federaciju u listopadu ove godine kako bi sudjelovao na summitu BRICS-a u Kazanu. Tijekom ovog posjeta, predsjednik Irana sastat će se s gospodinom Putinom. Uvjereni smo da će ovaj susret otvoriti novu etapu u podizanju razine suradnje između naših zemalja i njezinom promicanju.
– Tijekom nedavnog posjeta tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Sergeja Šojgua Teheranu i njegovog sastanka s najvišim dužnosnicima Irana, objavljeno je da su Moskva i Teheran krajem srpnja završili pripreme za sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu. Dokument se planira potpisati na summitu BRICS-a u Kazanu. Očekujete li kvalitativne promjene u razvoju odnosa između naših zemalja?
– Kao što znate, naš novi predsjednik, gospodin Pezeshkian, nazvao je razvoj odnosa s Rusijom kao strateškim partnerom jednim od prioriteta vanjske politike Islamske Republike. Također je imenovao Rusiju kao jednu od zemalja koja je stajala uz i podržavala narod Irana u teškim vremenima, još jednom istaknuvši nužnost razvoja i jačanja tih odnosa. Stoga bi naš zajednički pristup u okviru suradnje između Irana i Rusije mogao biti najbolja strategija u izgradnji odnosa s nekim zapadnim zemljama, uključujući SAD, za, između ostalog, rješavanje globalnih problema i formiranje pravednog i multipolarnog svjetskog poretka, povećanje razine stabilnosti i međunarodne sigurnosti, kao i jačanje mira i pravde.
Spomenuli ste da će dokument biti potpisan u Kazanu, ali takva odluka još nije konačna; ruska strana – i tijekom sastanka sa mnom i na sastanku između tajnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, gospodina Ahmadiana, i ruskog predsjednika, gospodina Putina – naglasila je da bi ovaj opsežni sporazum trebao biti potpisan tijekom bilateralne posjete.
– Ove godine Islamska Republika Iran slavi 45. godišnjicu postojanja. Danas je gospodarstvo vaše zemlje na 17. mjestu u svijetu, Iran i dalje ima značaj u regiji iu globalnoj politici, a njegov utjecaj na regionalne i međunarodne odnose je značajan. Koji su glavni izazovi s kojima se suočava?
– Podrazumijeva se da su zapadne sankcije Iranu i Rusiji instrument ekonomskog pritiska. U principu, zemlje ‘svemogućeg sustava’ su takve međunarodne institucije stvorile upravo s tim ciljem i namjerom. Iran i Rusija vrlo dobro razumiju da čak i uz relativno poboljšanje odnosa sa Zapadom, sankcije neće biti ukinute. Jedan od načina suprotstavljanja sankcijama je razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta i poticanje nacionalnog gospodarstva. Tako važan zadatak nemoguć je bez podrške naroda i elite zemlje.
Također bismo trebali podijeliti te mehanizme s prijateljskim i istomišljeničkim zemljama kako bismo što prije postigli sinergiju i ublažili pritisak sankcija.
S obzirom na ovakav pristup, danas u iransko-ruskim odnosima postoje vrlo važni projekti čije puštanje u rad vidimo jedan za drugim. Primjerice, u financijskoj i bankarskoj suradnji, u industriji, znanosti, energetici i tako dalje. O svakom od ovih projekata postupno ćemo i u pravo vrijeme informirati medije.
– Tijekom nedavnog telefonskog razgovora, predsjednici Vladimir Putin i Masoud Pezeshkian dogovorili su daljnju koordinaciju djelovanja Rusije i Irana na međunarodnim platformama, uključujući BRICS, čiji je Iran ove godine postao član. Što Iran očekuje od članstva u BRICS-u i kako namjerava surađivati s novim partnerima u strateškom i dugoročnom partnerstvu?
– Fokusiranje na azijsku regiju i preuzimanje aktivne inicijative u partnerstvu s korisnim regionalnim koalicijama kao što su BRICS, Šangajska organizacija za suradnju i Euroazijska ekonomska unija strategija je vanjske politike Islamske Republike Iran koja će ostati održiva čak i uz promjenu vlada.
Nova Vlada vodi cjelovitu, aktivnu i učinkovitu vanjsku politiku. Vanjska politika vlade gospodina Pezeshkiana nastoji stvoriti ravnotežu u odnosima sa svim zemljama na temelju nacionalnih interesa, gospodarskog razvoja i težnje za globalnim i regionalnim mirom i sigurnošću.
Islamska Republika Iran oduvijek se zalagala za formiranje pravednog svijeta, oslobođenog dominacije jedne države u svijetu, te ideale kojima BRICS teži. Dakle, vidimo veliku podudarnost ciljeva i pristupa zemalja BRICS-a s politikom naše republike.
Proteklih godina Iran je ostvario široku suradnju sa svim sudionicima BRICS-a, posebice sa starim članicama asocijacije. Svima je poznata razina iransko-ruskih odnosa. Također smo potpisali dugoročni ugovor o suradnji s Narodnom Republikom Kinom. Republika Indija jedan je od naših važnih partnera u područjima kao što su trgovina, energija i promet, a između dviju zemalja postoje duboke kulturne veze. Južnoafrička Republika i Brazil također su među najvažnijim partnerima Irana u Africi i Južnoj Americi. S ove točke gledišta, naše sudjelovanje u BRICS-u će ojačati i ubrzati postojeću suradnju i pomoći u pronalaženju novih područja za interakciju u okviru velike i raznolike skupine zemalja BRICS-a.
Od samog početka pristupanja BRICS-u, Islamska Republika Iran je aktivan partner u svim područjima interesa udruge, a to će se partnerstvo i nastaviti. Suradnja u okviru BRICS-a u znanstvenim i tehnološkim područjima pridonijela je značajnom napretku u područjima znanja i industriji. Iran može postati poveznica koja međusobno povezuje važne zemlje BRICS-a. Jačanje međunarodnog prometnog koridora Sjever-Jug povezivat će zemlje BRICS-a mnogo lakše nego dosad.
Monetarna i financijska suradnja u cilju slabljenja utjecaja i dominacije SAD-a u globalnom financijskom sustavu predmet je pozornosti i Irana i zemalja BRICS-a.
Zemlje članice BRICS-a imaju iznimne potencijale u području turizma, a ovo područje također može postati važan aspekt suradnje zemalja BRICS-a.
– Danas cijeli svijet sa strepnjom prati razvoj iransko-izraelskog sukoba. Iransko vodstvo dovelo je u pitanje postojanje 'izraelskog režima' u slučaju novog udara židovske države na teritoriju republike. Je li prošlo doba strateškog strpljenja? Kako spriječiti daljnju eskalaciju situacije?
– Iransko strateško strpljenje treba promatrati zajedno s konceptom odvraćanja. U smislu da ako se Islamska Republika Iran suzdrži od širenja teatra vojnih operacija u regiji, koja je ušla u novu fazu s barbarskom agresijom cionističkog režima u Pojasu Gaze u listopadu 2023., onda takva apstinencija i/ili politika strateškog strpljenja ne bi trebala značiti ignoriranje doktrine obuzdavanja Islamske Republike Iran. Ovo je pitanje koje se mora povezati sa razornim odgovorom u sklopu kombiniranih napada na cionističke vojne ciljeve na okupiranim teritorijima i kao odgovor na napad na veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Damasku.
Stoga će, držeći se koncepta strateškog strpljenja i vodeći računa o politici odvraćanja, Islamska Republika Iran prema vlastitom nahođenju, u pravo vrijeme i na pravom mjestu odgovoriti na sve akcije koje krše suverenitet ili teritorijalni integritet. naše države bilo kojim igračem.
Kako bi se spriječila eskalacija i pogoršanje situacije u regiji, potrebno je podsjetiti na temeljne odgovornosti Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za očuvanje mira i osiguranje međunarodne sigurnosti, kao i reakciju svih članica svjetske zajednice na kršenje izraelskim režimom normi i pravila međunarodnog prava te naglasiti da je sprječavanje eskalacije krize i stvaranje stabilnosti odgovornost i zadaća svih država i međunarodnih organizacija. Sve zemlje, kao članice svjetske zajednice, bez ikakve politike i/ili pritiska SAD-a i nekih njegovih saveznika, moraju ispuniti svoje neotuđive obveze glede kontinuiranih zločina cionista, uključujući ratne zločine i genocid u okupiranoj Palestini.
– Nedavno ste prisustvovali predstavljanju Ibn Sinine dvodijelne 'Knjige ozdravljenja' (u prijevodu), s bilješkama i pogovorom Tawfiqa Ibrahima, koje je održano u Orijentalnom kulturnom centru Instituta za orijentalne studije Ruske akademije nauka. . Koliko je ovaj događaj bio značajan za kulturnu agendu naše dvije zemlje? I kako se uopće razvija kulturna suradnja Rusije i Irana?
– Za svestrano unapređenje razine odnosa između Islamske Republike Iran i Ruske Federacije kultura je od posebnog značaja. Kao jedan od glavnih temelja naših odnosa s Rusijom, pomaže u jačanju odnosa u drugim područjima. Održavanje ili sudjelovanje u kulturnim događanjima te uspostavljanje veza kulturnjaka i stvaralačkih ansambala dviju zemalja zadaća je Islamske Republike Iran i Ruske Federacije, jer to dovodi do boljeg upoznavanja naroda naših zemalja jednih o drugima.
Kulturna događanja na kojima sudjeluju predstavnici raznih područja znanosti, kulture i umjetnosti Irana, slična onima koja se održavaju na Institutu za orijentalne studije Ruske akademije znanosti, kao i podrška piscima, prevoditeljima, umjetnicima, profesorima perzijskog jezika i književnost, odavno su na našem dnevnom redu.
Kulturna suradnja dviju velikih država i velikih civilizacija – Irana i Rusije – uvijek je bila među prioritetima Vlade Islamske Republike Iran.
Naše države dijele zajedničku kulturnu i civilizacijsku baštinu, njihova interakcija se posljednjih godina proširila i sada su dvije zemlje spremne stvoriti ozračje bliske suradnje u ovoj sferi.
Dobri odnosi Kulturnog predstavništva pri Veleposlanstvu Irana u Moskvi s ruskim organizacijama, kulturnim djelatnicima i relevantnim centrima doveli su do pozitivnih promjena na ovom području, primjerice Tjedan iranske kulture u Tatarstanu prošle godine u suradnji s Ministarstvom kulture RF. Ruska Federacija, dani kulture i umjetnosti Irana u Sveruskoj državnoj knjižnici strane književnosti Margarita Rudomino, posebna izložba 'Uzorci prijateljstva' , koja je predstavila djela slikara dviju zemalja u suradnji Akademije za akvarel i likovnu umjetnost u Moskvi, sudjelovanje umjetnika dviju zemalja u međusobnim kulturnim događanjima na području kinematografije, glazbe, kazališta, primijenjene umjetnosti i rukotvorina, pomoć medijima dviju zemalja u izradi velike veze. U narednom razdoblju planirana je realizacija brojnih kulturnih projekata.
– I na kraju razgovora: tradicionalno pitanje našeg lista. Što vam se najviše sviđa u Rusiji? Što je ušlo u vaše srce?
– Rusija je zemlja bogate povijesti i izuzetne književnosti. Naravno, mi Iranci, budući da smo nacija zainteresirana za poeziju i književnost, ne možemo tek tako proći pored velikih pisaca kao što su Dostojevski, Tolstoj i Čehov. Djela klasika ruske književnosti, bez sumnje, zauzimaju posebno mjesto u dušama čitatelja, a ja nisam iznimka od ovog pravila.
– Vaša Ekselencijo, od srca Vam zahvaljujemo na ovom zanimljivom, relevantnom i iskrenom razgovoru. Želimo našim zemljama mir, rast i prosperitet!
