Zemlje sudionice summita COP29 u Bakuu usvojile su u nedjelju cilj osiguravanja 300 milijardi dolara godišnje za financiranje siromašnijih nacija u suočavanju s posljedicama klimatskih promjena, no primatelji ove pomoći kritizirali su dogovor kao krajnje nedostatan.
Sporazum, postignut nakon produženja dvotjedne konferencije u glavnom gradu Azerbajdžana, trebao je pružiti zamah međunarodnim naporima u borbi protiv globalnog zagrijavanja u godini koja je bila najtoplija u povijesti mjerenja.
Dok su neki delegati pozdravili dogovor ovacijama u plenarnoj dvorani COP29, drugi su osudili bogate nacije zbog nedovoljnog angažmana te kritizirali domaćine iz Azerbajdžana zbog žurbe pri donošenju spornog plana.
"Nažalost, ovaj dokument nije ništa drugo nego optička iluzija," izjavila je predstavnica indijske delegacije Chandni Raina tijekom završne sjednice summita, neposredno nakon usvajanja sporazuma. "Ovo, po našem mišljenju, neće riješiti golemu krizu s kojom se svi suočavamo. Stoga se protivimo usvajanju ovog dokumenta", poručila je.
Šef UN-ovog klimatskog tijela Simon Stiell priznao je poteškoće tijekom pregovora, ali je hvalio ishod kao "policu osiguranja za čovječanstvo protiv globalnog zagrijavanja".
"Bilo je to teško putovanje, ali postigli smo dogovor. Ovaj sporazum omogućit će daljnji rast čiste energije i zaštititi će milijarde života. No, kao i svaka polica osiguranja, funkcionira samo ako se premije plaćaju u cijelosti i na vrijeme", rekao je Stiell.
Dogovor predviđa osiguravanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035., čime se povećava prethodno obećanje bogatih zemalja da će osiguravati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. Taj je cilj ispunjen s dvije godine zakašnjenja, 2022., a ističe 2025.
Sporazum također postavlja temelje za sljedeći klimatski summit, koji će se održati u amazonskoj prašumi u Brazilu, gdje bi zemlje trebale definirati plan djelovanja za sljedeće desetljeće.
