10. veljače 1258. - dan kada je rijeka Tigris promijenila boju u crno: Pad Bagdada bio je početak kraja Zlatnog doba Islama i jedan od najtragičnijih dana za ljudsku civilizaciju, znanstveni razvoj i kulturu

Od 29. siječnja pa do 10. veljače 1258. trajala je opsada Bagdada od strane Mongola. Dan kada je pao Bagdad, 10. veljače 1258. bio je jedan od najvažnijih, ali i najtragičnijih dana u povijesti jer se taj događaj uzima i kao početak kraja Zlatnog doba Islama.

Abbasidski kalifat bila je islamska država, današnji Irak. Glavni grad kalifata bio je tada bogati i visoko kulturno razvijeni Bagdad. U 13 stoljeću nekoć moćni kalifat i jedna od najvažnijih islamskih dinastija polako gubi svoju moć i teritorij unatoč činjenici da Bagdad već onda dostiže broj od milijun stanovnika.

Veliko Mongolsko Carstvo bilo je tada na vrhuncu svoje moći. Vođa Mongola bio je Hulagu Khan, unuk legendarnog Genghis (Džingis) Khana. Pokretanje vojne ofenzive prema Abbasidskom kalifatu i Bagdadu bilo je ujedno i sastavljanje najveće mongolske vojske u povijesti njihovog ratovanja.

U vojnim formacijama koje su krenule prema Bagdadu sudjelovale su i kršćanske snage, većinom Gruzijci. Vojsci se uskoro pridružuju i Turci i Perzijanci. Bogati Bagdad predstavljao je plijen dovoljno velik da zadovolji glad svih združenih agresora.

Kalif Al-Musta'sim nije uspio pripremiti vojsku za obranu kao ni izvršiti nadogradnju obrambenih zidova. Stigavši pred zidine Bagdada, na obalu rijeke Tigris - Mongoli su od Kalifa zahtjevali bezuvjetnu predaju, ovaj je to odbio uz prijetnje koje su Mongole još više razljutile.

Krenula je velika opsada grada iz nekoliko pravaca. Daleko nadmoćna mongolska armija uskoro je slomila branitelje i u relativno kratkom vremenu ušla u grad. Ulaskom u grad otpočeo je tjedan masovnog pokolja - masakriranje civila, silovanja, krađa i uništenje. Mongolska vojska nije pokazivala nimalo humanosti prema okupiranom gradu.

Velika Bagdadska knjižnica koja je zadržavala neprocjenjivo vrijedne dokumente i knjige na temu povijesti, medicine i astronomije, potpuno je uništena. Očevici su pisali kako je rijeka Tigris postala crna od tinte svih knjiga koje su Mongoli pobacali u rijeku.

Civile koji su bezuspješno pokušali pobjeći uskoro je sustigla mongolska armija i nad njima izvršila opći pokolj. Palače, džamije, knjižnice i bolnice su spaljene do samih temelja. Kalif Al-Musta'sim je uhvaćen i bio prisiljen gledati pokolj civila u gradu. Nakon istrebljenja njegova naroda Mongoli su ga ubili na brutalan način - gaženjem konjima na trgu.

Nakon što je crni tjedan završio Hulagu Khan morao je svoj kamp premjestiti van grada zbog sveg smrada koji se širio gradskim ulicama. Potpuna depopulacija Bagdada ostavila je ovaj slavni i kulturni grad da leži u ruševinama još nekoliko stoljeća.

I tako su Mongoli silom slomili period koji je u povijesti ostao poznat pod nazivom Zlatno doba Islama. Bio je to period koji je trajao od 8. stoljeća - period kulturalnog, ekonomskog i znanstvenog uzleta u povijesti Islama. Vjeruje se kako je glavni pokretač ovog perioda bio abbasidski kalif Harun al-Rashid (786. do 809. godina) koji je u Bagdadu otvorio tzv. Kuću Mudrosti. Bila je to institucija i knjižnica u koju su stizali učenjaci iz cijelog svijeta, mudraci s raznim kulturalnim pozadinama, dolazili su u Bagdad te su tamo vrijedna djela ljudskog znanja prevodili na arapski i perzijski jezik.

Kakvu je ulogu imala religija u ovom periodu? Znatnu - naime, do velikog razvoja obrazovanja, književnosti i znanosti došlo je primarno kroz takvu interpretaciju Kurana. Naglasak je stavljen na prikupljanje znanja i važnost potrage za znanjem i razvojem znanosti.

Dakako, sama država, Abbasidski kalifat, morala se itekako uključiti - i jest. Izdašno su financirali naučnike. Procjenjuje se kako su, primjerice, najbolji prevoditelji iz tog vremena - kao što je bio Hunayn ibn Ishaq - imali plaće koje bi se danas mogle usporediti sa slavnim sportašima!

Uporaba papira stigla je u muslimanske zemlje iz Kine negdje u 8. stoljeću. Papir je uvelike unaprijedio pisanu riječ, a oformljene su i posebne radionice za kopiranje (ručno prepisivanje) knjiga. U to doba islamski svijet prednjačio je znatno pred Europom kada je riječ o proizvodnji znanstvene literature.

Obrazovanje je unaprijeđivano, a veliki skok u razvoju bilo je formiranje tzv. Medresa, islamskih visokih škola. Pojavila su se i prva sveučilišta, a najstarije od njih je al-Qarawiyyin koje se nalazi u marokanskom gradu Fez. Ono je ujedno i najstarije sveučilište na svijetu koje i dan danas operira (potvrđeno od strane UNESCO-a i Guinnessove knjige rekorda) - osnovano je prije čak 1161 godina!

Razvoj znanosti u islamskom svijetu bio je rapidan i gotovo da nema grane koja se nije simultano razvijala - astronomija, fizika, matematika, biologija... ali i medicina, inženjerstvo, filozofija, ekonomija, umjetnost, pjesništvo...

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.