22. veljače 1972: "Tjedan koji će promijeniti svijet" - Nixon je u Kini, SAD će dobiti Hladni rat, SSSR će nestati, a simbioza Washingtona i Pekinga temelj je današnje globalne ekonomije

Krajem veljače 1972. godine uslijedio je "tjedan koji će promijeniti svijet" - tako ga je nazvao glavni protagonist istog, američki predsjednik Richard Nixon, a odnosi se na njegov posjet Kini. Bit će to uistinu posjet od velike strateške važnosti, kulminacija Nixonove administracije, a doći će do ponovne uspostave diplomatskih odnosa između Washingtona i Pekinga nakon čak 25 godine totalne izolacije bez ikakve komunikacije i diplomatskih odnosa. Cijela kronologija odnosa između SAD-a i komunističke Kine počinje u ovom trenutku te će biti, kako i znamo, od ogromnog utjecaja na svijet. Iako ideološki različiti, Kina i SAD stvorit će jednu posebnu, naročito ekonomsku simbiozu od koje će oboje izuzetno profitirati, a Kina će se na temelju iste popeti do 2. ekonomije svijeta s time da danas pretendira na prvo mjesto.

Zapravo tek sada dolaskom Donalda Trumpa dolazi do većih trzavica u tom odnosu, a Trump Kini nameće i trgovinski rat nastojeći je time prisiliti na potpisivanje trgovinskog sporazuma koji bi osigurao SAD-u dugoročnu dominaciju (bez istog, realno bi bilo za očekivati, Kina bi premašila SAD i postala svjetska ekonomska sila broj 1 vrlo brzo, tako da možda ovo i nije tipično trumpovski napad već operacija u koju bi se upustila svaka američka administracija u ovakvom trenutku).

No, kada je Nixon od 21. do 28. veljače 1972. boravio u Kini tamo je bio s jednim drugim ciljem - da približi Kinu SAD-u i tako stvori veći pritisak na SSSR. Dakako, za globalni socijalistički pokret raskol SSSR-a i Kine, dvije gigantske komunističke zemlje, bio je katastrofalan, a SAD je to jako dobro iskoristio (i poticao).

Podsjetimo, komunisti su nakon krvavog građanskog rata preuzeli vlast u kopnenoj Kini 1949. dok su se nacionalisti povukli na otok Tajvan. SAD je, očekivano, podržavao i priznavao jedino nacionaliste te su Tajvan priznali kao jedinu Republiku Kinu. No, još i prije nego je postao predsjednik, odnosno dok je još bio potpredsjednik, Richard Nixon sugerirao je kako je voljan uspostaviti novi odnos s NRK-om (Narodna Republika Kina). Ključna osoba u realizaciji ovog velikog poduhvata bio je jedan od najutjecajnijih diplomata u američkoj povijesti (utjecajan je i danas iako već ima 96 godina) - dakako, govorimo o Henryu Kissingeru, tadašnjem Nixonovom savjetniku za nacionalnu sigurnost.
Richard Nixon i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (on je osmislio i organizirao cijelu operaciju)
Počelo se u diplomatskim krugovima šuškati da SAD ima plan uspostaviti odnose s Pekingom. Tijekom 1971. pak Kissinger u maksimalnoj tajnosti odlazi u nekoliko diplomatskih misija u Peking gdje održava sastanke s kineskim premijerom Zhou Enlaijem. Dakako, javnosti nikada ne bi palo na pamet da bi SAD mogao, naročito ne iznenada, uspostaviti odnose s komunističkom Kinom - to je zvučalo kao znanstvena fantastika, naročito u doba Hladnog rata gdje je SAD aktivno ratovao diljem svijeta i rušio državne vlasti kako bi spriječio "širenje komunizma". Priroda američkog anti-komunizma nalagala je da Kina mora ostati u izolaciji. Možemo onda zamisliti do koje mjere je Nixon šokirao svijet kada se 15. srpnja 1971. pojavio na nacionalnoj televiziji da bi objavio važnu informaciju - dogodine će otići u službeni posjet Narodnoj Republici Kini.

Došla je 1972., i Nixon je došao u Kinu. Američka javnost mogla je tada vidjeti slike iz Kine po prvi puta nakon više od dva desetljeća. Nixon i njegova delegacija visokih dužnosnika odradila je niz sastanaka s kineskim liderima. Podsjetimo, na vlasti u Kini još uvijek je Mao Ce-tung.
Američki Air Force One slijeće u Peking, 21. veljače 1972.
S predsjednikom u Kinu stigla je i prva dama, Pat Nixon, koja je tijekom tih tjedan dana obišla brojne škole, tvornice, bolnice, u Pekingu, Šangaju... Sve je pratila velika skupina američkih novinara.
Odbor za doček
Iako tjedan dana u Kini Nixon se s Mao Ce-tungom sastao samo jednom i taj sastanak potrajao je oko sat vremena. Nakon rukovanja kineski komunistički vođa poručio je američkom predsjedniku: "Mislim da naš stari prijatelj Čang Kai-šek ne bi odobrio ovo".
Mao Ce-tung i Richard Nixon
Za Nixona posjet Kini bio je ogroman uspjeh. Zabijen je odmah klin između SSSR-a i Kine, a Kina se počela, uz američku pomoć, naglo otvarati svijetu te je krenuo njen ubrzani ekonomski razvoj.

Američki predsjednik Richard Nixon i kineski premijer Zhou Enlai

Taj uspjeh u Kini bez sumnje pridonio je i pobjedi SAD-a u Hladnom ratu (Henry Kissinger svakako je svjestan da je on osobno snažno pridonio toj pobjedi!), SSSR se raspao, a bilateralni odnos između Kine i SAD-a, unatoč zahlađenju u eri Trumpa, i dalje je jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu, ako ne i najvažniji. Cijela globalna ekonomija definirana je i ovisi o tom odnosu. Svi naredni američki predsjednici posjetili su Kinu (osim Jimmya Cartera).
Američki predsjednik Richard Nixon i kineski premijer Zhou Enlai drže govor
Povjesničari se slažu da je Nixonov posjet Kini vjerojatno najvažniji posjet bilo kojeg američkog predsjednika bilo gdje. Sam termin "Nixon u Kini" danas je politička metafora kojom se opisuje neki neočekivani potez političara.

Predsjednik Richard Nixon i prva dama Pat Nixon na Kineskom zidu

Opširnije o simbiozi ekonomskih odnosa između SAD-a i Kine: Brak iz interesa koji je promijenio svijet: Kako funkcionira ekonomska simbioza SAD-a i Kine?

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.