4. ožujka 1986: Halleyjev komet - fascinantna priča o kometu koji je svojim prolascima utjecao i na političke promjene na Zemlji, vidjet ćete ga, možda, samo 2 puta u životu, a s obzirom kako će biti pozicioniran isplati se dočekati 2061. godinu!

Nešto što izaziva veliku fascinaciju izvan ovog svijeta svakako je Halleyjev komet. Nazvan prema Edmondu Halleyju koji ga je opazio 1682. godine te shvatio kako on nije prošao samo jednom već se "vraća" u periodima između 74 i 79 godina (do te točne tvrdnje Halley je došao tek nekih 20-ak godina kasnije) . Jedini je komet koji se sa Zemlje može vidjeti prostim okom i jedini kojeg biste mogli vidjeti čak dva puta u životu!

Edmond Halley, engleski astronom (inače prijatelj slavnog Isaaca Newtona), zaključio je kako se komet pojavio ukupno 30 puta u vrijeme kada ga je on primjetio. Izračunao je da je "stigao" po prvi put u 476 godini prije Naše ere.

Halley je "shvatio" komet, no definitivno nije prvi koji ga je uočio, dakako. Postoje zapisi o tome kako su ga astronomi uočavali još od 240. godine prije Naše ere. Jasni zapisi o kometu postoje u kronikama iz Kine, Babilona i srednjovjekovne Europe. No, tadašnji astronomi još nisu znali da je riječ o jednom te istom objektu koji se vraća u poprilično redovnim intervalima.

S razlogom se na današnji dan prisjećamo Halleyovog kometa pošto je 4. ožujka 1986. - kada je zadnji put prošao - po prvi puta snimljen jednom svemirskom letjelicom, bila je to sovjetska sonda Vega 1. Snimke koje je napravila Vega 1 dale su nam po prvi puta uvid u njegovu strukturu, jezgru i formaciju repa.

Te opservacije iz 1986. godine potvrdile su brojne ranije hipoteze o kometu, naročito model "prljave snježne grude" kojeg je definirao astronom Fred Whipple. Naime, on je točno predvidio da je komet sastavljen od ledenih smjesa - vode, ugljičnog dioksida, amonijaka i prašine. Vega 1 je dodatno ustanovila kako je Halleyjev komet većinom sastavljen od "prašnjavih materijala" dok je samo manji dio, njegova jezgra, zaleđena.

Razne zanimljivosti vežu se uz Halleyjev komet. Primjerice, po prvi puta fotografiran je još 1910. godine. Zanimljva je i priča koja povezuje poznatog pisca Marka Twaina i Halleyjev komet. Naime, on je - prema njegovom biografu - 1909. godine rekao: "Došao sam na ovaj svijet s Halleyjevim kometom 1835. godine. On se ponovno vraća iduće godine i očekujem da ću otići i ja s njim". I zaista, Mark Twain preminuo je 21. travnja 1910. godine, dan nakon što se komet pojavio iza stražnje strane Sunca...
Halleyjev komet - njegova prva fotografija iz 1910. godine
Otkuda je pak stigao komet? Vjeruje se kako je, kao i drugi, bio "dalekometni" komet te je uvučen gravitacijom velikih planeta u našem Sunčevom sustavu. Iako ne možemo s apsolutnom sigurnošću tvrditi od kuda je stigao u našu "regiju", smatra se da dolazi iz Oortovog oblaka. Riječ je o vrlo dalekom prostoru...

Oortov oblak, ako zaista postoji (debate se i dalje vode po tom pitanju), je sferni oblak kometskih jezgri koje se nalaze na oko 50,000 do 100,000 AJ od našeg Sunca (AJ je kratica od "astronomska jedinica", a riječ je o mjernoj jedinici za udaljenost u astronomiji - jedan AJ se odnosi na prosječnu udaljenost između Zemlje i Sunca, dakle tih nekoliko desetaka tisuća između nas i pretpostavljenog Oortovog oblaka je... zaista daleko!).

Pretpostavljena lokacija Oortovog oblaka

Halleyjev komet imao je i konkretan utjecaj na zbivanja na našoj Zemlji, čak i u predzadnjem pojavljivanju 1910. godine. Naime, njegova pojava na noćnom nebu uvijek je sa sobom nosila razne priče, pretpostavke, proročanstva... 1910. godine pojavio se upravo u vrijeme kada je izbijala Xinhai revolucija u Kini koja će okončati zadnju dinastiju iduće godine. Kako je zapisao James Hutson, misionar u kineskoj provinciji Sichuan u to vrijeme: "Ljudi su vjerovali da komet predstavlja nekakav veliki nemir i promjenu - rat, vatru, ali i promjenu dinastije".

Dakle, pojavu kometa u Kini su interpretirali kao "znak" da dinastija mora pasti - i vjerojatno je njenom padu ta pojava i pridonijela!

Halleyjev komet nije jedini periodični komet koji prolazi našim Sunčevim sustavom, to su još Swift-Tuttle, Encke i drugi, ali je svakako najpoznatiji.
"Ruta" Halleyjevog kometa
Za kraj - kada ga možemo vidjeti? Velikim teleskopom uočen je zadnji put 2003., no prostorim okom moći ćemo ga vidjeti negdje između srpnja 2061. i srpnja 2062. Bit će to fascinantan trenutak jer će iduće pojavljivanje biti bolje pozicionirano od onog 1986. (bit će na istoj strani Sunca kao i Zemlja).

Dakako, "dogurati" do iduće pojave Halleyjevog kometa neće biti baš lak zadatak - naši mlađi čitatelji svakako imaju "šanse", oni nešto stariji, ako na njega nisu obratili pažnju 1986... nažalost morat će se zadovoljiti s fotografijama, a u njima - za sve nas koji će dočekati ili neće idući posjet slavnog kometa - možemo uživati ovdje:

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.