Iako se pred nama nalazi poprilično teška zima, a proljeće "nikad dalje", ovih dana po pitanju koronavirus pandemije stižu naizgled pozitivne vijesti, a tiču se cjepiva. Nekoliko velikih privatnih farmaceutskih giganata na Zapadu objavili su izvještaje u kojima se međusobno "natječu" po pitanju čije je cjepivo učinkovitije pa se tako spominje 92% učinkovitosti, 95% učinkovitosti itd.
Iako su ovo bez sumnje pozitivne vijesti kao i velika potvrda što je znanost u stanju učiniti u kratkom roku (stvoriti cjepivo u manje od godinu dana), način na koji se ove vijesti predstavljaju pomalo je senzacionalistički te bi se čak moglo reći da se širi lažni optimizam pošto se stječe dojam da ćemo ovu pandemiju prevladati jako brzo, već početkom iduće godine (ili čak krajem ove ako cijepljenje krene u ekspresnom roku). Optimizam je u ovoj situaciji bez sumnje potreban, imajući u vidu i ogroman psihološki udarac koji ova pandemija izaziva na globalnoj razini, no ako smo išta naučili u ovih godinu dana onda je to da se protiv loših vijesti i teških situacija najbolje boriti realizmom jer suprotno može biti opasno čak i po vlastiti život!
Krenimo redom. Sama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je poprilično konzistentna kada je riječ o procjeni stanja te stvari ne nastoje uljepšavati. Tako je početkom ovog tjedna šef WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, poručio: "Cjepivo će pomoći već prisutnim metodama borbe protiv virusa, neće ih zamijeniti. Cjepivo samo po sebi neće okončati pandemiju".
To zvuči vrlo realno, ne baš ugodno za čuti, ali nažalost je tako. Ali zašto je tako? Zar nismo kroz povijest neke bolesti uspješno istrijebili cijepljenjem populacije? Da, ali priča oko koronavirusa je drugačija.
Kao prvo, "napasti" koronavirus cjepivo bit će veliki izazov, u logističkom i kvalitativnom smislu. Uzmimo za komparaciju cijepljenje protiv gripe koje se odvija svake godine - no to cjepivo, koje se daje u jesenskim mjesecima, zapravo se priprema cijele godine. Potrebna je formulacija istog, proizvodnja, distribucija - a u slučaju koronavirusa još uvijek imamo brojne nepoznanice. Da, neki proizvođači javljaju kako su njihova cjepiva visoko učinkovita, ali nitko od njih još uvijek ne može reći koliko dugo će taj imunitet "držati". U tome je jedan od ključnih problema. Naime, neka cjepiva koja primimo u ranoj mladosti mogu nam osigurati gotovo doživotni imunitet, ali to po svemu sudeći neće biti slučaj oko cjepiva za COVID-19.
Koliko dugo će cjepivo održavati imunitet? To se, unatoč svim spekulacijama i pretpostavkama, zapravo još uvijek ne zna. Još se ne može sa sigurnošću reći ni koliko dugo traje prirodni imunitet kod osoba koje su preboljele koronavirus. Jedna studija sugerira da imunitet traje po nekoliko mjeseci, druga pak da je riječ o godinama... No, sama činjenica da imamo oprečne izvještaje je ujedno i najbolji dokaz da se puno toga još uvijek ne zna.
Zamislimo masivno cijepljenje koje ne rezultira željenim imunitetom, bilo da je riječ o snazi (šansi da će se osoba ipak zaraziti) ili dugoročnosti. U takvom slučaju, a svi se nadamo da to ipak ne bude slučaj, dobili bismo - više, manje - samo velike novčane gubitke. Drugim riječima, ako se cjepivo ne pokaže moćno vjerojatno će se koristiti primarno kao zaštita zdravstvenih djelatnika i najugroženijih skupina (to i jest plan cijepljenja kad isto postane dostupno). No, tu imamo još jedan problem. Naime, cilj cjepiva je potaknuti tijelo na proizvodnju obrane (zapravo ga "prevariti" tako da misli da je napadnuto), a to opet znači da će obrana biti najbolja kod ljudi koji i inače imaju snažan imunosustav. Gdje je problem? Problem je u tome što starija populacija generalno ima slabiji imunitet, a to znači da ni cjepivo možda neće biti dovoljno da kod njih stvori nužnu obranu... I što onda? Onda se vraćamo na ovo što je u ponedjeljak rekao Ghebreyesus - cjepivo postaje samo još jedan dodatak u borbi protiv virusa. U prijevodu: mjere koje danas imamo (društvena izolacija, nošenje maski) i dalje ostaju na snazi.
Ali, samo malo, zar nije američka farmaceutska korporacija Pfizer objavila kako njihovo cjepivo ima učinkovitost od 95%? Što pak to znači? Mnogi će pomisliti da to znači da od 100 cijepljenih svega njih petero neće biti otporno na virus. To bi bilo savršeno i da stvari tako funkcioniraju onda bismo mogli zaista reći kako je kraj pandemije pred nama. Nažalost to nije slučaj, a sada ćemo pojasniti i zašto. Naime, tih "95%" nipošto ne znače da će 95 od 100 cijepljenjih biti zaštićeno. Iako stručnjaci to jako dobro znaju, za širu populaciju ove brojke se u medijima ovih dana predstavljaju pomalo kao "marketinški trik".
Kako su uopće došli do brojke od 95%? Riječ je zapravo o statističkom procesu koji je kod testiranja lijekova usvojen još prije više od sto godina, a funkcionira ovako - formiraju se dvije testne skupine, jednoj je dato stvarno cjepivo, a drugoj nije, odnosno dat im je "placebo". Cilj je da niti volonter niti liječnik koji im ubrizgava dozu ne znaju je li riječ o stvarnom cjepivu ili placebu - to se zove tzv. "dvostruko slijepi test". Tko onda zna? Znaju oni koji će pratiti statističke rezultate, oni znaju koliko je dato stvarnog cjepiva, a koliko placeba.
U slučaju Pfizera kompanija je regrutirala oko 43 tisuće volontera. Nakon što su isti primili cjepivo, ili pak placebo, idući korak je nadzirati ih i čekati da se zaraze koronavirusom. Svoje rezultate o "učinkovitosti od 95%" Pfizer je objavio nakon što se zarazilo ukupno 170 volontera. Naime, od tih 170 zaraženih volontera njih 162 dobilo je placebo, što znači da se virusom zarazilo svega osmero ljudi koji su dobili stvarno cjepivo. Dakle, odavde brojka o 95% učinkovitosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
