Nakon nedavnih rusko-kineskih pomorskih vježbi u Zaljevu Petra Velikog kod Vladivostoka u Japanu se javno razmatra revizija obrambene politike zemlje. Iako se spomenute vojne vježbe ne navode izravno, spominje se rastuće samopouzdanje Kine u regiji koje veoma zabrinjava Japan, pa i Sjedinjene Države. U tom kontekstu treba spomenuti i nesporazume Kine i Japana po pitanju spornih otoka u Istočnom kineskom moru.
Prema pisanju Reutersa 'Japan će vjerojatno početi razmatrati stjecanje sposobnosti pokretanja preventivnih vojnih udara u planiranoj nadogradnji svoje osnovne obrambene politike, što je najnovije odstupanje od njegovog pacifističkog ustava'. Naime, 9. članak ustava, formuliran od strane američkih okupacijskih snaga nakon Drugog svjetskog rata, odbacuje Japanu pravo vođenja rata, no to očito ne čini prepreku militarizaciji Japana koji bi u američkoj strategiji zadržavanja Kine i suzbijanja njezinog utjecaja trebao odigrati ulogu američkog pomoćnika. 'U stvarnosti, Japanske obrambene snage su jedna od najjačih azijskih oružanih snaga', piše Reuters.
'Stjecanje ofenzivnih sposobnosti bit će fundamentalna promjena u našoj obrambenoj politici, vrsta filozofske promjene', rekao je Marushige Michishita, profesor s Nacionalnog instituta za političke studije. Japan razmatra kupnju bespilotnih letjelica i osnivanje pomorskih trupa za obranu udaljenih otoka. Takva promjena u japanskom vojnom promišljanju i djelovanju bit će skupa i dugotrajna, a postavlja se i pitanje izvedivosti s obzirom na ogroman japanski javni dug i gospodarske probleme.
Russia Today prenosi da Abeova vlada s privremenim izvješćem o obrani revidira svoju obrambenu politiku, no konačni zaključci bit će donijeti tek krajem godine. Uglavnom, studija istražuje načine kako 'ojačati sposobnosti odvraćanja i odgovora na balističke projektile'. Russia Today piše da eksperti razmatraju kako sposobnost preventivnog udara može zahtijevati razvoj interkontinentalnih i krstarećih projektila zajedno sa izgradnjom snažnijeg zrakoplovstva. Paralelno s time Japan je predstavio najveći ratni brod od Drugog svjetskog rata.
Kineske aktivnosti, japanske brige i planovi
Nakon spomenutih rusko-kineskih vojnih vježbi u Zaljevu Petra Velikog kod Vladivostoka, kineska se flotila uputila na sjever te se kroz Tjesnac La Perouse (jap. Soya), između najsjevernijeg japanskog otoka Hokkaido i ruskog Sahalina, uputila prema Tihom oceanu. Pet kineskih brodova (dva razarača, dvije fregate i opskrbni brod) prvi su brodovi kineske ratne mornarice koji su prošli tim pomorskim putem. Najzanimljivije od svega, prije 40 godina Japanci su se odrekli teritorijalnih voda u spomenutom tjesnacu (Japan polaže pravo na samo 3 milje od obale iako prema međunarodnom pravu može 12 ) kako bi američki ratni brodovi uključujući one naoružane nuklearnih bojevim glavama mogli kroz međunarodne vode ulaziti u Japansko more, dakle gotovo pred obalu Sovjetskog Saveza.
Tjesnac La Perouse je jedan od dva prolaza iz Japanskog mora u Tihi ocean, a hladnoratovski pomorski planeri smatrali su ga ključnom geostrateškom točkom. Drugi tjesnac, Tsugaru, također je transformiran u međunarodni pomorski prolaz, on se nalazi južnije, između Hokkaida i najvećeg japanskog otoka Honshu. Kroz taj prolaz je prošla kineska izvidnička misija 2000. godine, a osam godina kasnije i ratni brodovi kineske mornarice. Peter Dutton iz američkog Centra za pomorsko ratovanje piše da su takvi prolazi možda politički i vojno zabrinjavajući ali da su u potpunosti u okvirima međunarodnog prava. Japanski stručnjak Tetsuo Kotani smatra da će kineska mornarica nastaviti pomorske aktivnosti u blizini Japana, no dok Japan održava nadgledanje nema potrebe za brigom.
Prije nekoliko tjedana Japanci su digli borbene zrakoplove nakon što je kineski vojni zrakoplov po prvi puta primijećen u međunarodnom prostoru u blizini japanskih južnih otoka. Japanci tumače potez kao daljnje jačanje kineske vojne prisutnosti u okolnim morima. Japanski premijer Shinzo Abe, koji kad je u pitanju Kina postaje tvrdokorni nacionalist, izjavio je kako vjeruje da slučaj ukazuje kako se Kina kreće prema daljnjoj pomorskoj ekspanziji. Kao što piše The Diplomat: 'Premijer Shinzo Abe nastoji projicirati sliku čvrstog prijatelja i saveznika Amerike.' Zanimljivo, Abe istovremeno zagovara udaljavanje Japana od statusa 'poslijeratnog režima' i stvaranje normalne nacije posebice u području nacionalne obrane. Dakle, Abe zagovara promjenu japanske politike koja je nastala kao posljedica američke vojne i ideološke okupacije, no istovremeno Abe ne cilja na Sjedinjene Američke Države kao prepreku, već na gospodarski rast Kine.
U udžbeniku za međunarodne studije pod nazivom 'Ordering The International:History, Change and Transformation' opisan je pojam super-imperijalizma kog ovdje imamo na djelu. 'Super-imperijalizam odnosi se na situaciju u kojoj je jedna imperijalistička sila – SAD nakon Drugog svjetskog rata – dovoljno snažna za obavljanje globalne politike i geopolitičkih funkcija za sve vodeće kapitalističke države u kojoj se podčinjene države priklanjaju takvom vodstvu.' Abe zapravo teži militarizaciji Japana s ciljem pretvaranja zemlje u subimperijalnu vojnu silu pod plaštom i vodstvom Sjedinjenih Država. Japan je već spojen s američkim super-imperijalizmom na ekonomskoj i geopolitičkoj razini a ovi zadnji potezi tome dodaju i vojni aspekt. Japan i Sjedinjene Američke Države prošli su put od među-imperijalnog rivalstva do međusobne imperijalističke kooperacije.
Kinesko viđenje problema
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
