Analiza: Ne treba imati iluzije, izraelska eliminacija lidera Hamasa i Hezbollaha neće približiti rat kraju jer to su samo koraci prema puno većem cilju

Jahja Sinvar, vođa Hamasa, dugo se smatrao jednim od najutjecajnijih lidera ove palestinske grupe. Za razliku od nekih drugih istaknutih aktera bio je aktivan primarno unutar same Gaze, a od početka rata navodno se nalazio na prostoru velikog kompleksa Hamasovih podzemnih tunela. No, sudeći prema zadnjim informacijama i ovaj lider Hamasa mogao bi biti pokojni. Naime, izraelska vojska objavila je da su jučer izveli operaciju koja je imala za cilj eliminirati ga. Tijelo ubijenog, za kojeg se sluti da je Sinvar, prebačeno je iz Gaze u Izrael na DNK analizu, navode izraelski vojni izvori.

Na potvrdu se još čeka, no pojedini neimenovani izvori iz Hamasa već su rekli kako je najvjerojatnije točno da je Sinvar ubijen u izraelskom napadu. Ukoliko je tako, pitanje se postavlja - što to znači za aktualni rat u Gazi? Neki smatraju da bi to moglo približiti sukob kraju, no postoji više razloga zašto to vjerojatno ipak neće biti slučaj.

Kao prvo, imamo primjer Hezbollaha u susjednom Libanonu. Izrael je u napadu ubio dugogodišnjeg lidera Hezbollaha, Hassana Nasrallaha, no to nije smanjilo intenzitet borbi, štoviše, izraelska kampanja napada na Libanon je eskalirala, a sam Hezbollah brzo se regrupirao pod novim zapovjednicima (iako nisu još službeno imenovali nasljednika za Nasrallaha).

Kao drugo, bez obzira na izraelske tvrdnje kako im je "jedini cilj" u Pojasu Gaze dovesti do eliminacije Hamasa, iz njihovih akcija je očito da su planovi puno širi te možda uključuju i pokušaj potpunog izbacivanja palestinskog stanovništva. U tom slučaju smrt Sinvara neće znatno promijeniti trenutačni rat, a Hamas će, kao i Hezbollah u Libanonu, morati nastaviti s novim kadrom.

Dakako, Jahja Sinvar je bio toliko visoko istaknuta meta na izraelskoj listi za eliminaciju da je bilo samo pitanje dana kada će osvanuti vijest i o njegovoj smrti. Upravljačka struktura Hamasa znala je da se takav scenarij može očekivati. Jasno, sad ostaje pitanje i što je uopće ostalo od te upravljačke strukture, odnosno ima li Hamas uopće dovoljno preživjelih zapovjednika koji bi mogli nastaviti voditi organizaciju.

Bez obzira koliko se naglasak stavljao na mogućnosti ponovne organizacije, činjenica jest da Izrael kontinuirano napreduje u svojim planovima, koliko god široki oni bili.

Sinvar je učvrstio svoju moć kada je u kolovozu izabran da predvodi politički ured grupe. Na to je mjesto došao nakon atentata na prethodnog političkog vođu grupe, Ismaila Haniyeha.

Rođen je u Gazi 1962. godine u obitelji koja je pobjegla iz svog doma, zajedno s nekoliko stotina tisuća drugih palestinskih Arapa koji su pobjegli ili su bili prisiljeni pobjeći tijekom ratova za vrijeme stvaranje države Izrael. Ova situacija snažno je utjecala na njegovu odluku da se pridruži Hamasu 1980-ih.

Sinvar je regrutiran od strane osnivača Hamasa, šeika Ahmeda Jassina, koji ga je postavio za šefa unutarnje sigurnosne jedinice poznate kao Al Majd. Njegov je zadatak bio pronaći i kazniti one za koje se sumnjalo da krše zakone islamskog morala ili surađuju s izraelskim okupatorima.

Sinvar je bio zatvoren 1988. zbog ubijanja četvorice Palestinaca koje je optužio za apostaziju i suradnju s Izraelom, prema izvorima iz izraelskih sudova. Proveo je više od dva desetljeća u zatvoru u Izraelu, gdje je naučio hebrejski i razvio razumijevanje izraelske kulture i društva.

Dok je bio zatvoren, Sinvar je iskoristio online sveučilišni program i proučavao izraelske vijesti. Između ostalog preveo je na arapski desetine tisuća stranica zabranjenih hebrejskih autobiografija koje su napisali bivši čelnici izraelske unutarnje sigurnosne agencije, Shin Bet.

Yuval Bitton, izraelski stomatolog koji je liječio Sinvara dok je bio u zatvoru i s kojim je razvio blizak odnos, rekao je da je Sinvar potajice dijelio prevedene stranice kako bi zatvorenici mogli proučavati taktike suzbijanja terorizma te agencije.

Sinvar je bio duboko religiozan, a motivi njegovih postupaka često su bili vjerski, a ne politički. Tijekom svog vremena u zatvoru, napisao je roman pod naslovom "Trn i karanfil", koji opisuje njegov život. U romanu se radnja odvija tijekom rata 1967. godine, kada se mladić iz Gaze suočava s izraelskom okupacijom, što dovodi do odluke da se bori protiv neprijatelja.

Nakon što je 2011. oslobođen u razmjeni zatvorenika, Sinvar je izjavio da je hvatanje izraelskih vojnika, nakon godina neuspješnih pregovora, dokazani način za oslobađanje Palestinaca zatvorenih od strane Izraela.

Sinvarov tvrdokorni stav sugerirao je da neće biti voljan pristati na sporazum o prekidu vatre s Izraelom koji bi okončao borbe u Gazi i doveo do povratka talaca. S druge strane i Izrael je u više navrata odbacivao pregovore s ciljem nastavka ofenzive.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.