Iran je danas potvrdio kako se djelomično povlači iz iranskog nuklearnog sporazuma koji je postignut 2015. godine. Za početak, kako je poručio iranski predsjednik Hassan Rouhani, Iran će prestati s uklanjanjem prekomjernog obogaćenog urana i teške vode.
Ova objava dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Irana i SAD-a te gomilanja američke vojne prisutnosti u iranskoj blizini. Podsjetimo, SAD je prošle godine izašao iz sporazuma dok su ostale zemlje potpisnice ostale.
Zašto se Iran sada djelomično povlači iz sporazuma? Predsjednik Rouhani ističe kako je to zbog američkog kršenja istog, ali i činjenice da europske potpisnice ne žele Iranu kompenzirati za štetu koju im nanosi Washington.
Naime, SAD je naredio svim zemljama da od 1. svibnja u potpunosti prestanu kupovati iransku naftu što će još dodatno povećati pritisak na Teheran (iako se tek treba vidjeti koliko će se zemlje uvoznice iranske nafte podrediti američkoj naredbi).
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. Iran je bio obvezan riješiti se, odnosno prodati, prekomjernu proizvodnju obogaćenog urana, što od sada više neće činiti.
Drugim zemljama potpisnicama, ističe predsjednik Rouhani, dato je 60 dana da adresiraju iranske zabrinutosti i zahtjeve, naročito što se tiče naftnog i bankarskog sektora koji se nalaze na udaru američkih sankcija. Ukoliko se postigne sporazum Iran će se vratiti u okvire nuklearnog dogovora iz 2015. godine. U suprotnome nastavit će gomilati obogaćeni uran, a možda i ponovno otvoriti nuklearni reaktor u Araku.
"Samo radikali u SAD-u, Izraelu i Saudijskoj Arabiji žele uništiti nuklearni sporazum", rekao je Rouhani. No, čak i da jest tako, to je već poprilično moćan neprijatelj nuklearnog sporazuma. "Danas nije kraj nuklearnog sporazuma", poručio je iranski predsjednik. Nije kraj, ali je definitivno korak prema kraju.
Nije teško prognozirati kako će se stvari nakon ovoga odvijati. Prvi će se oglasiti izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji će konstatirati kako je "sve ovo vrijeme bio u pravu" kada je tvrdio da je Iran u stanju vratiti se na pred-sporazumno stanje u relativno kratkom roku, odnosno da je u stanju pokrenuti stvaranje nuklearnog naoružanja.
Izraelski "prijedlog" je uvijek bio isti - nema pregovora s Teheranom, ovo pitanje mora se riješiti silom, odnosno bombardiranjem iranskog nuklearnog postrojenja. Takav scenarij nije želio prihvatiti prethodni američki predsjednik Barack Obama te je umjesto toga - na veliko razočarenje Izraela - odabrao pregovore s Iranom koji su u konačnici rezultirali nuklearnim sporazumom iz 2015. godine.
Iran se od onda tog pregovora držao od slova do slova, što je potvrdilo i 16 izvještaja UN-ove Agencije za atomsku energiju (IAEA) koja strogo nadzire rad iranskog nuklearnog programa koji je nakon sporazuma trebao postati isključivo uporabljiv za energetske svrhe.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
