Analiza novih ideja u turbulentnim vremenima: Washington tvrdi da se srpska vojska upravo gomila uz granicu s Kosovom - Hoće li se po uzoru na Karabah nedovršene priče u Europi početi rješavati silom?

Prije nekoliko dana dogodila se poprilično velika eskalacija na sjeveru Kosova. Nekoliko osoba je ubijeno kad su se sukobile naoružane etničke srpske snage i pripadnici snaga sigurnosti Kosova (opširnije: Dekonstrukcija nove eskalacije na Kosovu: Terorizam ili pobuna?). Do eskalacije je došlo na prostoru naselja koje se nalazi unutar zone gdje Srbi tvore većinu te zahtijevaju, na temelju ranijih pregovora uz EU posredništvo, da im se da obećana autonomiju, nešto oko čega se kosovske vlasti i dalje kolebaju.

Nemira je bilo i ranije, no ovo je bio najkrvaviji sukob u zadnjih nekoliko godina. Neki pak strahuju da bi ovo mogla biti uvertira u veću eskalaciju, možda čak s uključenjem vojnih snaga Srbije na strani srpskog stanovništva na sjeveru Kosova koje ionako priznaje Beograd, a ne Prištinu kao svoj glavni grad.

U takvom scenariju, za koji Priština tvrdi da je svakako moguć, srpske snage mogle bi pokušati preuzeti direktnu kontrolu nad teritorijem sjevernog Kosova te možda pokušati pripojiti isti teritoriju Srbije. Jasno, Beograd de jure ne priznaje niti jedan dio Kosova kao neovisnu državu iako de facto prihvaćaju takav status već godinama, na temelju čega su bili i mogući direktni pregovori između Beograda i Prištine (obično pod pokroviteljstvom EU-a, ali ponekad i SAD-a).

Činjenica je da se nedavno silom riješilo dugogodišnje pitanje Gorskog Karabaha na Kavkazu, regije oko koje su Azerbajdžan i Armenija ratovali nekoliko puta tijekom zadnjih 30-ak godina.

Situacija se ne može preslikati, no ako bismo pokušali ovdje su onda akteri Srbija i Albanija - a Albanija je NATO članica i NATO trupe već se nalaze na teritoriji Kosova gdje pak SAD ima svoje vojno uporište te tretira Kosovo kao svoju važnu bazu u ovom dijelu Europe.

Razumljivo, zbog te činjenice postaje posve nemoguće očekivati da bi Srbija mogla vojnom akcijom vratiti kontrolu nad Kosovom, to je jasno i Beogradu. No, neki su možda uvjerenja da bi se moglo vojno preuzeti relativno usku zonu na sjeveru Kosova gdje većinu čine Srbi. Jer kad bi se Kosova dijelilo po etničkim linijama onda bi završilo s takvim razgraničenjem. Naravno, Priština ni u kojem slučaju ne bi pristala na to (zato ni ne dozvoljavaju ranije obećanu autonomiju Srbima, bojeći se da bi to dovelo do odcjepljenja jednom u budućnosti).

No, također se može reći da je svijet upravo u turbulentnoj geopolitičkoj fazi i da je na neki način blitz zauzimanje Gorskog Karabaha od strane Azerbajdžana bio presedan ili pak akcija koja bi mogla otvoriti vrata sličnim potezima, odnosno potaknuti neke aktere na takvo razmišljanje.

Prema tvrdnjama Washingtona, Beograd možda tako nešto i razmatra. Priština pak to dodatno naglašava te tvrde da je Srbija u dosluhu s Rusijom - iako nije jasno kako i na koji način bi Rusija u ovoj situaciji utjecala na situaciju (mada su iz Moskve već poručili kako "vrlo pomno" prate situaciju na Kosovu).

Iz Bijele kuće su jučer poručili kako je Srbija poslala "tenkove i sofisticiranu artiljeriju" u blizini granice s Kosovom.

"Pratimo veliko srpsko vojno raspoređivanje duž granice s Kosovom", rekao je novinarima glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. "To uključuje neviđeno dovođenje napredne srpske artiljerije, tenkova, mehaniziranih pješačkih jedinica. Vjerujemo da je ovo vrlo destabilizirajući razvoj", rekao je. "Pozivamo Srbiju da povuče te snage s granice", dodao je.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.