Na Petom summitu BRICS-a održanom u južnoafričkom gradu Durbanu članice su potvrdile svoju predanost promicanju međunarodnog prava, multilateralizma i središnje uloge Ujedinjenih naroda, stoji u prvom članku zajedničke deklaracije. Iz samog uvoda vidljiva je težnja zemalja BRICS-a da kroz postojeće organizacije poput UN-a proguraju svoje inicijative i reforme. BRICS dakle ne teži osnivanju nove paralelne i organizacije UN-u, već promicanju svojih ideja kroz postojeće organizacije i okvire.
Ako se vratimo 10 godina unazad i sjetimo američke intervencije u Iraku ona predstavlja sve suprotno BRICS-ovim temeljima – kršenje međunarodnog prava, unilateralizam i marginaliziranje uloge Ujedinjenih naroda. Prema riječima tadašnjeg čelnika UN-a Kofija Annana rat s Irakom bio je ilegalan i nije bio u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Dakle, BRICS se osim kao skupinu zemalja s brzorastućim ekonomijama može promatrati kao grupaciju koja se protivi unilateralizmu Sjedinjenih Država, kao i povremenom iskorištavanju mehanizama UN-a od strane SAD-a.
Zemlje BRICS-a ponovile su čvrstu predanost UN-u kao "najistaknutijem multilateralnom forumu". "UN uživa univerzalno članstvo i nalazi se u središtu globalnog upravljanja i multilateralizma." U skladu sa svojim viđenjem UN-a zemlje BRICS-a "potvrđuju potrebu za sveobuhvatnom reformom UN-a, uključujući i njegovo Vijeće sigurnosti, s ciljem povećanja reprezentativnosti, učinkovitosti i uspješnosti, tako da može bolje reagirati na globalne izazove." Po tom pitanju Rusija i Kina istakle su važnost Brazila, Indije i Južnoafričke Republike u međunarodnim poslovima i podržale njihove težnje da igraju veću ulogu unutar Ujedinjenih naroda.
Rusko-kineska potpora stožernim državama drugih civilizacija ima za cilj izgradnju multipolarnog svijeta u kom bi države poput Brazila (predvodnika Južne Amerike), Južnoafričke Republike (najsnažnijeg afričkog gospodarstva) i Indije koja čini civilizaciju za sebe, igrale značajniju i ravnopravniju ulogu. Sjedinjene Američke Države izražavaju zabrinutost zbog gospodarskog i političkog jačanja država BRICS-a kao i zbog samog koncepta multipolarnosti.
Godine 2008. "National Intelligence Council" objavio je dokument pod nazivom "Globalni trendovi 2025." gdje se predviđa: "Cijeli međunarodni sustav – kako je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata – biti će revolucionariziran. Ne samo da će novi igrači – Brazil, Rusija, Indija i Kina – imati sjedište za međunarodnim visokim stolom, oni će donijeti nove uloge i pravila igre." U analizi na temu BRICS-ovih težnja za promjenom međunarodnog poretka Jack A. Smith zaključuje: "Zemlje BRICS-a, svojim samim postojanjem, svojim brzim gospodarskim rastom i stupnjem nezavisnosti od Washingtona, doprinose transformaciji današnjeg unipolarnog svjetskog poretka – još uvijek vođenog isključivo od strane Sjedinjenih Država – u multipolarni sustav gdje će nekoliko zemalja i blokova dijeliti globalno vodstvo."
"Washington ne samo da se protivi BRICS-ovoj sklonosti ka multipolarnosti, već je nezadovoljan nekim njihovim političkim stavovima", piše Smith. Dakle BRICS s jedne strane teži transformaciji svjetskog poretka suprotstavljajući svoj koncept multipolarnosti američkoj unipolarnosti ili "pseudo-multipolarnosti" koju promoviraju Sjedinjene Države kad kao nezavisne polove predstavljaju zemlje i organizacije koje se povijaju pred američkim diktatom poput Japana i Europske unije.
Kao cilj spominje se "postupno razvijanje BRICS-a u punopravni mehanizam aktualne i dugoročne koordinacije ka širokom rasponu ključnih pitanja svjetske ekonomije i politike." BRICS se također zalaže za međunarodni sustav temeljen na pristupu uključivosti ostalih zemljama i nacija kako u međunarodni sustav tako i u BRICS: "Otvoreni smo za naš angažman i suradnju s zemljama koje nisu članice BRICS-a, posebice s tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju, i relevantnim međunarodnim i regionalnim organizacijama, kako je predviđeno Sanya deklaracijom."
Ekonomska politika
"Mi primjećujemo političke radnje u Europi, SAD-u i Japanu usmjerene na smanjenje krajnjih rizika u svjetskom gospodarstvu. Neke od tih radnja proizvode negativne učinke prelijevanja na druga gospodarstva svijeta. Značajni rizici ostaju, a svojstva globalnog gospodarstva još uvijek zaostaju za našim očekivanjima. Kao rezultat toga, nesigurnost oko jačine i trajnosti oporavka i smjera politike u nekim glavnim gospodarstvima ostaje visoka. U nekim ključnim zemljama nezaposlenost ostaje neuobičajeno visoka, dok visoke razine privatne i javne zaduženosti koče rast. U takvim okolnostima, mi potvrđujemo našu čvrstu privrženost potpori rasta i poticanju financijske stabilnosti. Mi također naglašavamo potrebu za odgovarajućim radnjama koje trebaju poduzeti razvijena gospodarstva kako bi se obnovilo povjerenje, poticanje rasta i osigurao snažan oporavak", stoji u šestoj točki deklaracije.
Zemlje BRICS-a također upozoravaju na monetarnu politiku središnjih banaka u razvijenim gospodarstvima koje mogu proizvesti negativne učinke na rast drugih gospodarstava, posebice zemalja u razvoju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.