Pojedine negativne posljedice koje su zapadne sankcije ostavile na iransku ekonomiju priznate su od strane iranske vlasti. No, u isto vrijeme, vlast smatra sankcije nedostatnima da ozbiljnije naškode Iranu. Razni liberalni analitičari sa zapada, bili su uvjereni u kolaps Irana, čim je iranska valuta devalvirala 40% prema američkom dolaru.
No, Iran nije država od papira da bi se njegova ekonomija samo tako slomila sankcijama. Iranci su naučeni na sankcije koje smatraju izazovom za njihovo društvo i državu, te smatraju da ih sankcije u krajnjoj liniji jačaju i čine nezavisnijom državom.
Jaka poljoprivredna proizvodnja i industrijski sektor omogućuju Iranu da odolijeva različitim vrstama sankcija. Da bi se o Iranu moglo bilo što zaključiti, mora se poznavati kultura, mentalitet, svjetonazor, poljoprivredno-industrijski kapaciteti, volja naroda i vlasti da se suprotstave sankcijama i zapadnim pritiscima. Stoga, bilo kakva parcijalna analiza koja se temelji samo na par ekonomskih podataka i trenutnih tendencija nikako ne može objasniti ponašanje cjeline i prodrijeti u strukturu.
Takve analize već mjesecima izvještavaju o kolapsu Irana, no pogledajmo kakvo je zaista stanje s iranskim gospodarstvom. Iranu nesklon Reuters nedavno je objavio analizu Andrewa Torchia, analizu koja se bavi funkcioniranjem i strukturom iranskog društva i gospodarstva, a autor zaključuje da je "iranska ekonomija daleko od kolapsa".
Andrewa Torchia prenosi da su trgovine u iranskoj prijestolnici prepune, a pronalaženje mjesta u dobrim restoranima zna biti teško. Hossein Ahmad, iranski trgovac iz Dubaija donosi svoje dojmove iz Teherana: "Gospodarstvo ima problema sa sankcijama, to je istina. No, još uvijek radi. Nije tako loše kao što ljudi izvan zemlje misle."
Usprkos svim štetnim posljedicama, uključujući i zatvaranja nekih radnih mjesta, nije došlo do presudnog sakaćenja iranske ekonomije na razini kako je to zamišljeno u Washingtonu. "Vlada je imala mnogo vremena da se pripremi za gospodarski rat", rekao je Mohammad Ali Shabani, iranski politički analitičar koji živi u Londonu. "Ako govorite o kolapsu, on se ne događa."
Iranska vlada zabranila je uvoz luksuzne robe, što uključuje uvoz stranih automobila i mobitela. Uz to, vlada je smanjila subvencije za studente koji studiraju u inozemstvu. Izvoz zlata je stavljen pod kontrolu da bi se otežao bijeg kapitala iz zemlje. Pošto država kontrolira naftni sektor, može preusmjeriti većinu zaliha konvertibilnih valuta gdje god želi. Vlada koristi posebne centre za razmjenu da proda dolare po povoljnim cijenama uvoznicima osnovnih namirnica poput hrane i lijekova.
U međuvremenu, Iranci koji žele kupiti dolare u druge svrhe - za uvoz luksuzne robe, putovanja u inozemstvo ili premještanja svoje ušteđevine u inozemstvo – mora kupovati dolare po skupljim tržišnim stopama. Ta mjera smanjuje odljev novca iz zemlje.
Mehrdad Emadi, iranski ekonomist zaposlen u Londonu, kaže da su iranski državni dužnosnici identificirali granicu od 60 milijardi dolara kao sigurnu minimalnu razinu za devizne rezerve. Iranske devizne rezerve procjenjuju se na 70-80 milijardi dolara, a navodi se da će se pad rezervi usporiti kad zaživi depercijacija valute i druge hitne mjere koje je vlada poduzela. Po potrebi, vlada će poduzeti daljnje korake u ograničavanju uvoza kako bi zaštitila minimalnu razinu deviza. Mehrdad Emadi smatra da Iran "nije ni blizu kritične situacije po pitanju platne bilance".
Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je u listopadu da će Iran donijeti državni proračun sa deficitom od 3,9% godišnjeg BDP-a, što je lako podnošljivo za državu koja ima bruto dug od samo 9% BDP-a.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
