Lakhdar Brahimi, UN-ov izaslanik i savjetnik za Siriju nazvao je tamošnji sukob "kvazi- hladnim ratom" pošto Amerika i njezini saveznici podupiru sirijsku oružanu opoziciju s jedne strane, a Rusija i njezini saveznici podupiru drugačija rješenja koja obuhvaćaju ostanak sadašnje vlasti. Brahimijevo viđenje sukoba našlo se pod kritikom viših UN-ovih diplomata. Oni smatraju da Brahimi pogrešno misli da smo u Hladnom ratu i da Amerikanci i Rusi uopće ne mogu o bilo čemu odlučivati.
"Čak i ako se oni slože ne vidim kako i zašto bi borci koji se bore već 18 mjeseci ili dvije godine prihvatili diktat Sjedinjenih Država i Rusije", kazao je jedan UN-ov diplomat za Foreign Policy. No, Brahimi ionako nije tvrdio da se vodi Hladni rat već da imamo situaciju koja na njega podsjeća. Sukob u Siriji stoga jest recidiv Hladnog rata, no lišen hladnoratovske ideološke matrice i predstavlja dio šireg sukoba Zapada protiv ostalih ne-zapadnih civilizacija ili država koje se odupiru pozapadnjenju i svemu onome što ono nosi ili na ekonomskoj (kapitalizam, neo-liberalizam), kulturnoj (amerikanizacija) upravnoj (parlamentarna demokracija zapadnog tipa), društvenoj (otvoreno građansko društvo, atomizacija društva) ili financijskoj razini (MMF i Svjetska banka).
Sirijski sukob s jedne strane predstavlja sukob Zapada protiv ostalih, gdje Zapad želi preko pobunjenika svrgnuti sirijsku vlast. Isto tako sirijska opozicija ne predstavlja idealnu soluciju za Zapad, ali bi ona vjerojatno po libijskom modelu otvorila vrata pozapadnjenju prihvaćajući isprva suradnju sa Zapadom na financijskoj razini, što bi bila uvertira u širenju zapadnog modela na svim ostalim razinama. S druge strane pak, sukob u Siriji predstavlja sukob unutar islamskog svijeta i taj sukob je religijsko-kulturni okidač za sukob na makro razini, sukob Zapada protiv ostalih. Dakle, ne radi se o dvije oprečne percepcije sukoba u Siriji već o unutrašnjoj i vanjskoj percepciji istog sukoba.
Samuel Huntington je napisao: "Središnja os u svjetskoj politici vjerojatno će biti sukob između 'Zapada i ostalih' i reakcija ne-zapadnih civilizacija na zapadnu snagu i vrijednosti. "Sirijski predsjednik Assad bio je jasan po ovom pitanju: "Ja nisam marioneta. Mene nije stvorio Zapad da idem na Zapad ili u bilo koju drugu zemlju." Isto tako Assad je bio jasan i po pitanju sirijske opozicije koju je nazvao "neprijateljima Boga i marionetama Zapada". Dakle, Assad potvrđuje percepciju 'kvazi-hladnog rata' i teoriju 'Zapad protiv ostalih'.
BRICS i Assad
Najsnažnija međunarodna organizacija koja predstavlja 'ostale' jest BRICS. Predsjednik Assad je u ožujku prošle godine izrazio zahvalnost čelnicima BRICS-a zbog njihovog pozivanja na princip suvereniteta i nezavisnosti u sirijskom slučaju. BRICS se založio za multilateralnu međunarodnu akciju kao alternativu politici hegemonije i miješanja u unutrašnje poslove drugih država, te za izgradnju višepolarnog svijeta izgrađenog na vrijednostima demokratskih odnosa među državama. Medvedev je tada u New Delhiju kritizirao mogućnost vojne intervencije u Siriji te je pozvao na dijalog kao jedino moguće rješenje.
Politička savjetnica sirijskog predsjednika Bouthaina Shaaban, u diplomatskoj je misiji da prenese poruku predsjednika Assada svim liderima BRICS-a prije skorog summita BRICS-a u Durbanu, Južnoafrička Republika.
Bouthaina Shaaban prenijela je poruku južnoafričkom predsjedniku Jacobu Zumi koji će predsjedati BRICS-ovim summtom 26. ožujka. "U toj poruci, predsjednik Bashar al-Assad poziva na intervenciju BRICS-a da zaustavi nasilje u svojoj zemlji i potakne otvaranje dijaloga, kojeg želi započeti", prenosi Russia Today. Iako postoje oni koji su ovu inicijativu protumačili kao slabost Assada na bojištu, summit BRICS-a vjerojatno je najbolje mjesto gdje Assad može tražiti snažnu političku podršku važne skupine zemalja. Posebice stoga jer je BRICS prošle godine imao razumijevanja za njegove stavove dok je organizacija istovremeno bila kritična prema stavovima i prijedlozima Zapada.
Assadova savjetnica Bouthaina Shaaban već je ranije posjetila Indiju u potrazi za potporom indijskog premijera Manmohana Singha. Sirijska vlada je u potrazi za alternativnom potporom u međunarodnoj zajednici pošto Zapad otvoreno podupire, financira i naoružava pobunjenike. Shaaban je u Indiji "naglasila važnost BRICS-a na međunarodnoj sceni jer oni imaju uravnoteženije gledište i predstavljaju razum". Ona smatra da se BRICS u globalu i Indiju na međunarodnoj sceni ne sluša dovoljno, te da bi BRICS trebao biti u potpunosti svjestan svojih moći i sposoban zauzeti jasan stav u korist sirijske vlade.
Savjetnik za indijsku nacionalnu sigurnost, Shivshankar Menon, izrazio je potporu svoje zemlje mirnim naporima u rješavanju sirijske krize. On je izjavio da je stav Indije i BRICS-a jedan te isti u odnosu na prošlogodišnji summit u New Delhiju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
