Analiza - veliki šok na burzama od Japana do SAD-a: Dionice, AI čipovi, kriptovalute... Zašto odjednom sve naglo pada? Strah zbog brojki i geopolitike je eskalirao, ali tu je i "carry trade" praksa koja je zakuhala ovo stanje

Nešto se opako događa s ekonomijom - japanski glavni burzovni indeks, Nikkei, potonuo je za 12% što je najveći pad još od 1987. Takav potres neminovno se osjeća diljem svijeta, ali nije jedini. Vrijednosti brojnih američkih dionica dočekale su početak novog tjedna trgovanja u znatnom padu, a problemi se nastavljaju i u Europi te dalje diljem Azije.

Pokušat ćemo odgonetnuti što se točno događa i zašto. Krenimo redom. S&P 500 terminski ugovori pali su za 3,1%, a Nasdaq terminski ugovori za 4,7%. Ulagači bježe od velikih tehnoloških tvrtki koje su nedavno pokretale američko tržište prema gore: Apple je pao za više od 7%, a Meta za 6%. Proizvođač čipova Nvidia pao je za čak 12,5%.

Terminski ugovori (futures) za Dow Jones Industrial Average pali su za 2,1%.

Kratki podsjetnik - terminski ugovori su financijski instrumenti koji omogućuju kupovinu ili prodaju određenog sredstva (poput dionica, roba ili valuta) po unaprijed dogovorenoj cijeni na budući datum. Oni služe za zaštitu od rizika ili za spekulaciju o budućim promjenama cijena.

Možemo pokušati to pojednostavniti. Terminski ugovori su kao dogovor između dvije osobe da će nešto kupiti ili prodati u budućnosti po cijeni koja je sada dogovorena. Zamislite da želite kupiti uređaj koji će biti popularan za nekoliko mjeseci. Danas se dogovorite s trgovinom da ćete ga kupiti po cijeni oko koje se sada dogovorite, iako uređaj stvarno preuzimate tek za nekoliko mjeseci. Ako cijena uređaja poraste do tada, vi ćete i dalje platiti samo dogovorenu cijenu. Ako cijena padne, vi i dalje plaćate cijenu koju ste prvotno dogovorili.

No, to sad nije toliko bitno. Nastavimo s aktualnostima.

Izvještaj objavljen u petak pokazuje da je zapošljavanje u SAD-u prošlog mjeseca usporilo više nego što se očekivalo, uz slabe brojke u proizvodnji i građevini, što je povećalo strahove da američko gospodarstvo možda napokon podliježe pritisku visokih kamatnih stopa. Očekivano, ulagači širom svijeta prodali su dionice i prešli na sigurnije obveznice, što je uzrokovalo, također očekivano, nagli pad prinosa na obveznice.

Svakako je zanimljivo podsjetiti da se ova promjena dogodila samo nekoliko dana nakon što su američki burzovni indeksi zabilježili najbolji dan zadnjih mjeseci nakon što je predsjednik Federalnih rezervi, Jerome Powell, nagovijestio moguće smanjenje kamatnih stopa u rujnu.

Uspon u tehnologiji umjetne inteligencije pomogao je da dionice velikih tehnoloških tvrtki porastu, dok su se i drugi dijelovi tržišta držali uzdignuto zbog rastućih nada za buduća smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi. Međutim, profesionalni ulagači upozoravaju da bi mogli doći teži trenuci zbog neizvjesnosti oko brzine smanjenja kamatnih stopa i drugih važnih pitanja. Jasno, čim ulagači nisu sigurni koji je idući potez FED-a i kad dolazi, odmah nastaje panika - to je već puno puta viđeno.

Ali u ovoj priči imamo nešto što se ne spominje često i tiče se Japana.

Pad Nikkei indeksa danas uslijedio je nakon skoro 6% pada u petak. No, sredinom srpnja indeks je dosegnuo povijesne visine. Njegov najveći jednodnevni pad bio je 3.836 bodova, ili 14,9%, 19. listopada 1987. Bio je to globalni tržišni slom nazvan "Crni ponedjeljak", koji je ipak bio samo privremeni udarac unatoč strahovima da bi mogao označiti globalni pad.

Kako smo i rekli, danas je Nikkei završio s padom od 12.5%, a pošto je u petak pao za 5,8%, time je zabilježio svoj najgori dvodnevni pad ikada.

Cijene dionica u Tokiju pale su nakon što je Banka Japana povećala svoju osnovnu kamatnu stopu u srijedu.

Japanski jen također je oštro pao, trgovajući po 142,37 jena za jedan američki dolar, u usporedbi s 146,45 u petak i daleko ispod razine od preko 160 jena prije nekoliko tjedana.

Analitičari su rekli da je jedan od faktora koji je pridonio padu cijena dionica bio tzv. "carry trade", gdje ulagači posuđuju novac iz zemlje s niskim kamatnim stopama i relativno slabom valutom, poput Japana, te investiraju ta sredstva na mjestima koja donose visoke prinose. No, ti ulagači su zatim prodavali dionice kako bi vratili kredite jer su im troškovi porasli zbog jačanja jena i viših kamatnih stopa.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.