Ruski Gazprom danas je potvrdio kako prekida isporuku plina za Poljsku i Bugarsku navodeći kako ove dvije zemlje odbijaju plaćati ruski plin u rubljama sukladno odluci koju je Rusija donijela prošlog mjeseca. Očekivano, neposredno nakon te objave cijena plina skočila je gotovo 20%, a ako je ovo samo početna faza ruskog "iskopčavanja" EU klijenata (jer svakako će biti još EU zemalja koje će odbiti plaćanje u rubljama), za očekivati je da će cijene plina još rasti.
No, ako je ovim potezom prema Poljskoj i Bugarskoj Rusija pokušala prestrašiti ostatak Europske unije onda im je to, kako se čini, možda i pošlo za rukom. Naime, tijekom današnjeg dana Njemačka i Austrija potvrdile su kako prihvaćaju plaćanje ruskog plina u rubljama. Moglo bi se reći da su jako "naglo" donijele tu odluku, svega par sati nakon isključenja Poljske i Bugarske, što bi svakako moglo ići na ruku glavnog ruskoj "polugi", a to su energenti s kojima snabdijeva Europu.
Naime, austrijski kancelar Karl Nehammer objavio je kako austrijska energetska kompanija OMV pristaje na plaćanje u rubljama, objavili su austrijski državni mediji. Nedugo zatim oglasila se i njemačka energetska kompanija Uniper poručivši kako plaćanje u rubljama "nije u kontradikciji sa sankcijama" koje su uvedene prema Rusiji.
Bit će svakako zanimljivo vidjeti što će odlučiti druge EU zemlje. Danas su iz Bruxellesa poručili kako će se održati hitan sastanak po pitanju ove situacije te su Rusiju optužili za "ucjenu", no veliko je pitanje hoće li EU jedinstvo izdržati pod ovakvim pritiskom.
Ako je suditi prema ranijim kriznim situacijama - neće. Dovoljno je sjetiti se panike na početku pandemije koronavirusa kada se koncept jedinstvene borbe protiv novog virusa jako brzo raspao, a svaka zemlja požurila se prvo osigurati sebe bilo da je riječ u nabavljanu zaštitnih maski (na početku pandemije) ili u nabavljanu cjepiva (u kasnijoj fazi).
Današnji ruski potez bio je jedan od najznačajnijih od početka invazije, a kako će Europa reagirati svakako će imati velik utjecaj. Tržišta su pak odmah reagirala pa je tako vrijednost eura u odnosu na američki dolar pala na najnižu vrijednost u zadnjih 5 godina.
Cijena plina je odmah skočila pa se tijekom dana ustabilila na oko 106 eura po jednom megavat-satu. To je inače više nego šest puta veća cijena od cijene u ovo doba prošle godine.
Računica je jednostavna. Više od trećina europskih potreba za plinom dolazi iz Rusije. Nadomjestiti takvu količinu plina u kratko vrijeme bilo bi nemoguće jer da je moguće EU bi već to izveli nastojeći Rusiji zadati što je veći udarac.
Štoviše, EU već aktivno radi na tome da se osiguraju alternativni pravci nabave plina (iz Afrike, Bliskog istoka, SAD-a...) i jednog dana će zasigurno i postati neovisni o Rusiji. No, iz te perspektive Rusija je svjesna da njena vrlo moćna poluga neće trajati vječno, a ako žele izvršiti pritisak na Europu onda će to napraviti sada, dok još "vrijedi". Jasno, pritom će i Rusija sama morati snositi gubitke (iako se nada da će povećati izvoz prema istoku).
Predsjednica EU komisije, Ursula von der Leyen, poručila je kako je današnji ruski potez "neopravdan i neprihvatljiv" te kako ovo pokazuje da Rusija "nije dobavljač od povjerenja".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
