Odluka SAD, koje planiraju svoju poziciju u Africi osigurati novom bazom za bespilotne letjelice odnosno dronove u Nigeru, kako bi se na taj način mogla pružiti pomoć francuskoj vojsci, koja napreduje prema sjeveru Malija, podgrijala je i otvorila nova pitanja vezana za upotrebu tih bespilotnih ljetelica.
Ove visoko sofisticirane bespilotne letjelice već su se pokazale kao izuzetno učinkovite na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a koriste se za tzv. "ciljano ubijanje" protivnika, koje SAD procjene kao teroriste. Najnovija baza za ove letjelice će biti uz samu istočnu granicu Malija, a opsluživalo bi je oko 300 pripadnika vojske i pripadnika privatnih tvrtki koje rade za američku vojsku.
Dronovi iz baze u Džibutiju često se koriste za napade na razne ciljeve u susjednim državama – Jemenu, Sudanu i Somaliji. Nova baza u Nigeru sada bi prilično skratila "vrijeme reakcije" američkih snaga u regiji. Okidač za razmišljanja o potrebi da se ustanovi nova baza bila je prije svega talačka kriza u Alžiru, koja je utjecala i na francusku intervenciju u Maliju - iako je jedan od uzroka takvog razvoja događaja i politika zapadnih sila i SAD, koje su napadima na Libiju otvorile vrata za naoružavanje brojnih pobunjeničkih grupa, protiv kojih se sada bore francuski i malijski vojnici. Odlazeća američka državna tajnica Hillary Clinton ipak obećava da sjeverni Mali neće postati "sigurno područje" za ekstremiste u regiji i za Al Kaidu, koju vidi kao "ozbiljnu, stalnu prijetnju".
Bez obzira na, na prvi pogled, "legitimne" razloge za upotrebu tog oružja, napadi 'dronovima' ipak izazivaju ozbiljne kritike. Usprkos pokušajima da se smanji "kolateralna šteta", u tim napadima često stradaju civili.
"Ako mogu pozajmiti stil iz knjige američkog predsjednika, onda smo 'Mi, narod', suodgovorni za te užasne masakre. 'Mi, narod', koji se užasavamo ubojstva dvadesetorice učenika prvog razreda u Newtownu, u Connecticutu, nikada i ne pomislimo i ne pustimo nijednu suzu za tisuće ubijene djece, koja su u naše ime od strane naših 'herojskih' snaga, kao i pomoću dronova našeg predsjednika - postala mete i koja su ubijena u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Jemenu, Libiji… kao i iz oružja naših saveznika i pobunjenika u Siriji, Gazi, Zapadnoj obali Palestini, Somaliji i na drugim mjestima," upozorava Dave Lindorff na stranici Counterpunch i nabraja dugu listu imena žrtava "dronova", na kojoj se nalaze i djeca u dobi tek godinu ili dvije.
Broj poginulih u napadima američkih bespilotnih ljetelica (poznatih i po skraćenici UAV) može se pratiti i preko stranice Droneswatch. Zbog mnogih dilema i sumnji da se tim napadima ozbiljno krši međunarodno pravo, nedavno je započeta i istraga u okviru Ujedinjenih naroda koju vodi britanski pravnik i posebni izvjestilac UN-a za ovo pitanje Ben Emmerson. Emmerson između ostalih mjesta istražuje i napade bespilotnim ljetelicama u području Sahela.
Istražiteljski tim posebnu će pozornost posvetiti takozvanim "dvostrukim udarima", to su napadi bespilotnih letjelica na mjesta na kojima je nekoliko minuta ranije izvršen napad kako bi se onemogućilo pružanje pomoći žrtvama. Mnogi u Pakistanu tvrde da se u ovom slučaju radi o ratnom zločinu. Izvještaj će biti predočen Glavnoj skupštini UN-a na jesen ove godine, i dati će pravo pojedinim zemljama da podnesu tužbe protiv država koje su se na taj način oglušile i ogriješile o međunarodno pravo.
Chris Cole, međutim, upozorava da napadi dronova sami po sebi predstavljaju samo dio problema. U on-line diskusiji s kanadskim institutom CIC, ekspertom za dronove Peterom Singerom i oksfordskom profesoricom etike i prava Jennifer Walsh, došli su do zaključka da dronovi, kao takvi, ne predstavljaju poseban problem. Pravi problem nije tehnologija, koja omogućava "ubijanje na daljinu" nego činjenica da se ta sredstva upotrebljavaju izvan "službenih" ratnih zona za tzv. "ciljano ubijanje".
"Upotreba dronova daleko od ratnih područja predstavlja ozbiljni izazov međunarodnom pravu. Ali to nije jedini problem. Problem s dronovima je mnogo dublji. Jednostavno rečeno sama tehnologija 'udaljenog rata', koja omogućava odsustvo čovjeka - mijenja ravnotežu opcija koje su na raspolagu našim političkim i vojnim liderima i to u korist vojnog odaziva. Naoružani dronovi smanjuju političke troškove vojne intervencije na mnogo nižu razinu od prethodne. Prije uvođenja naoružanih dronova (i još posebno poslije vijetnamskog rata), sama odbojnost javnosti prema riskiranju života vojnika bila je uzrok da su mogućnosti, koje su imali naši lideri, naginjale prema traženju političke, a ne vojne intervencije.
A sada su se odnosi snaga promijenili i dronovi omogućavaju našim voditeljima da vojno interveniraju u udaljenim područjima i da izvode napade u udaljenim krajevima bez rizika po vlastite snage. Iako neki tvrde da je već i ranije bilo moguće napasti mete iz velike udaljenosti, na primjer krstarećim projektilima, sama mogućnost dronova da duge sate i dane kruže iznad nekog područja čekajući mete, umjesto da odmah udare u neki cilj poput krstareće rakete - predstavlja veliku razliku," upozorava Chris Cole. A takvih napada je sve više – po podacima Biroa za istraživačko novinarstvo (TBIJ) bilo je oko 330 napada dronova u Pakistanu, a oko 40 u Jemenu, dok se pravi broj takvih napada, koji bi mogao biti i nekoliko tisuća, još uvijek zapravo ne zna zbog tajnosti u kojoj se provodi ovaj program.
Na slične probleme zato sad upozorava i Juan Cole. "Ako su dronovi krivi za mnogo civilnih žrtava, onda bi to mogao biti ratni zločin. Ako predstavljaju neproporcionalan odgovor, onda bi to opet mogao biti ratni zločin. Ako, kao što tvrdi Biro za istraživačko izvještavanje SAD, nekada napadnu neku metu, sačekaju da uzrujani lokalni ljudi dođu u pomoć ranjenima i onda namjerno napadnu još jednom, onda bi to sigurno bio ratni zločin… Ali dobar dio važnih pitanja u vezi s naoružanim dronovima su po svojoj prirodi zapravo ustavna. Ljudi, koji su mete napada, nisu pripadnici neprijateljske vojske u zemlji, kojoj su SAD objavile rat. To su osumnjičeni za kriminal ili teroristi. Ali oni nisu bili postavljeni pred sud. Dozvola Washingtona i Londona da se dronovima ubijaju ljudi nužno znači da je tim ljudima bilo oduzeto pravo na suđenje. Američko ministarstvo pravde tvrdi da ima pravo optužiti ih i odrediti da se nalaze u procesu napada na SAD i na taj način dozvoliti njihovo ubijanje u nekom obliku 'samoobrane'. Ali sav taj proces procjene se odvija isključivo unutar izvršne vlasti, a time se krši princip podjele vlasti. Izvršna vlast je sudac, porota i dželat (tur. tur. džellad - izvršitelj smrtne kazne, krvnik). Program dronova u SAD je veoma nedemokratski jer je cijela stvar povjerljiva. Zato nije moguće javno raspravljati ni sa dužnosnicima, koji stoje iza njega i koji ne potvrđuju i ne odbacuju njegovo postojanje. Ukratko, najveća žrtva ovih dronova, poslije odraslih civila i djece, koja su likvidirana u njihovim napadima, je - američki Ustav."
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
