Bez zemlje, bez resursa - Kako je Singapur postao jedno od daleko najbogatijih mjesta na svijetu?
Na jugu Malajskog poluotoka nalazi se otok, a na tom otoku država, grad-država, Republika Singapur. Iako bi se puno toga moglo reći o Singapuru i njegovim karakteristikama, prva asocijacija je gotovo univerzalna - Singapur je bogat, jako bogat. Ali kako? Nema zemlje, nema drugih resursa, nema ni neku jako veliku populaciju (oko 5.4 milijuna ljudi), otkud onda to silno bogatstvo? Saznat ćemo, uskoro.
Singapur kakvog ga danas znamo postoji od 1965. godine, odnosno otkako je dobio neovisnost od Britanije, no sama povijest Singapura seže unatrag najmanje tisuću godina. Bio je pomorski i trgovački centar još u davna vremena, a tad je nosio naziv Temasek (Morski grad). No, kasnije očito gubi na značaju jer u vrijeme kad mijenja ime bio je tek manje ribarsko naselje...
U 14. stoljeću mijenja ime u "Singapur" od riječi Singapura koja na indijskom sanskrtu znači "Grad lavova" ili "Utvrda lavova".
Postoji zanimljiva priča oko imena. Navodno je ovdje stigao princ sa Sumatre (veliki indonezijski otok, kojih 70 nautičkih milja jugozapadno od Singapura) koji je ugledao lava i pretpostavio da to mora biti neki dobar znak. Po tom lavu nazvao je grad, Singapur. Zanimljivo je to da ne postoji niti jedan pisani dokaz koji bi potvrdio tu priču iz 14. stoljeća, ali se ista prepričava već stoljećima. Kako je tada izgledao Singapur? Bilo je to malo malajsko ribarsko naselje sa svega par stotina lokalnih stanovnika.
Singapur dok je bio još samo malo ribarsko naselje
I to je Singapur kojeg znamo danas? Ne sasvim... spomenuti princ sa Sumatre mu je dao ime, ali ne nužno puno više od toga. Moderni Singapur, nešto bliže današnjoj slici, zapravo je utemeljio 1818. britanski guverner Stamford Raffles koji je tamo pak poslan iz Indije (koja je tada već bila pod Britanijom) da uspostavi trgovačku postaju.
Stamford Raffles Raffles je stigao i izvidio situaciju. Obišavši glavni otok i okolno otočje ustanovio je da je to pretežito močvarno i džunglovito područje, a to znači mali broj stanovnika - u prijevodu: manje problema oko uspostave nove luke za britanske vojne i trgovinske potrebe.
Luka se počela brzo razvijati, a uskoro su tu dolazili živjeti i raditi ljudi iz Europe, Indije, Kine, Malezije... Velike grandiozne zgrade koje i danas krase Singapur datiraju iz ovog vremena, prve polovice 19. stoljeća.
Britanska vlast trajat će preko sto godina, točnije sve do siječnja 1942. kada japanske snage zauzimaju Maleziju te naglo napreduju na ovom području. Do početka veljače cijeli Singapur (i brojni drugi teritoriji) bili su pod njihovom kontrolom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.