X
VELIKA AKCIJA: Od jeseni do jeseni - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Curenje američkih tajni: Rat protiv Rusije preko Ukrajine kao posrednika, špijuniranje Zelenskog i drugih saveznika od Izraela do Južne Koreje, vojne procjene i glavobolja za diplomate koji su svega svjesni, ali javnost nije

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: Pentagon Memorial / Guliver Image

Vijest o curenju američkih obavještajnih i vojnih tajnih dokumenata, u kojima se najčešće spominje rat u Ukrajini, dočekana je skeptično, kako od strane službenih komentara u Ukrajini tako i u Rusiji. Jasno, u ratu je nepovjerenje na najvišoj razini i čini se da se svi prvo pitaju što bi od ovog mogla imati druga strana, odnosno stoji li možda ona na neki način iza curenja ovih dokumenata. I dok je trajala inicijalna debata o tome tko bi mogao biti glavni akter koji je dokumente "pustio", počelo ih se pojavljivati još. Sad već imamo nekoliko desetaka dokumenata s oznakom "stroga tajna" koji danima kruže po društvenim mrežama. Jesu li autentični? To u ovom trenutku samo američke vlasti i Pentagon mogu reći, a teško da će to službeno potvrditi jer u tom slučaju sve što u njima piše je istina.

No, imajući u vidu kako se glasno najavljuje hitne i sveobuhvatne istrage, kao i činjenicu da se naglo smanjuje broj dužnosnika koji imaju pristup ovakvim dokumentima (do sad je to bilo možda oko nekoliko stotina ljudi), sve to sugerira da dokumenti vjerojatno jesu autentični. Naravno, pošto nemamo izvor curenja, ne može se reći je li netko te dokumente dodatno "preradio" prije objave, ali opet, zbog činjenice da službeni američki izvori to ne sugeriraju, možemo pretpostaviti, s određenim oprezom, da dokumenti ne samo da su autentični već i da točno prikazuju relevantne podatke.

Naravno, američkoj vojsci, politici i obavještajnim službama dogodilo se nekoliko curenja visokog profila, prije svega to su dva slučaja - dokumenti koji su objavljeni preko WikiLeaksa (zbog čega Julian Assange još uvijek čami u zatvorima) te dokumenti koje je objavio bivši zaposlenik obavještajnih službi, Edward Snowden (zatražio azil u Rusiji gdje se nalazi i danas).

Ono što ove dokumente razlikuje od prethodnih slučajeva je to da ovi dolaze u vrlo napetom trenutku, u trenutku dok nekoliko krivih poteza oko Ukrajine može lako eskalirati do sukoba između nuklearnih sila.

Dakle, što se zapravo u dokumentima nalazi? Prvo što pažnju privlači su potvrde onog što se moglo i pretpostaviti - SAD se i dalje ne bavi špijunažom samo svojih neprijatelja već i svih svojih bliskih saveznika, a u ovoj situaciji to je svakako ukrajinsko vodstvo i sam predsjednik Volodimir Zelenski. Smeta li gospodinu Zelenskom koji je prije svega tjedan dana u govoru putem video-veze američkim guvernerima tvrdio kako se u Ukrajini, između ostalog, "brane i američke vrednote". Je li špijuniranje saveznika na popisu tih vrednota?

Za očekivati je da će Zelenski samo prijeći preko toga ili će, da mu bude lakše, dokumente otpisati kao rusku manipulaciju. No, slično je prije desetak godina reagirala i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel. Kada su Snowdenovi dokumenti otkrili da je upravo Njemačka najšpijuniranija zemlja na svijetu od strane američkih obavještajnih službi (!), Angela Merkel je konstatirala da je SAD Njemačkoj "najvažniji saveznik".

U mnogim trenucima, ali u tom naročito, postalo je jasno da se europski suverenitet pretvara u mrtvo slovo na papiru i to dobrovoljno od strane europskog rukovodstva. Ako pak Merkel, tada vjerojatno najmoćnija osoba Europe, nije mogla smoći snage da osudi - direktno i nedvosmisleno - američku špijunažu (prisluškivan je čak i njen osobni telefon), onda bi zaista bilo pretenciozno to očekivati od Zelenskog čiji opstanak ovisi direktno i isključivo o potpori SAD-a.

Zašto pak SAD prisluškuje svoje saveznike? To je jednostavno - zato jer ih tretira kao svoju investiciju, a ne kao partnere koji bi trebali imati nešto za reći ili pak raspolagati sa svojim mišljenjima. SAD želi da se procesi odvijaju isključivo prema interesima Washingtona, a u Ukrajini to prakticiraju već cijelo desetljeće. Državni udar bio je uvelike poduprijet od strane SAD-a, ali i post-majdanska faza kada su vrlo direktno razgovarali o tome tko treba vladati Ukrajinom. Popularni dokazni materijal je potajno snimljeni telefonski razgovor visoke američke dužnosnike Victorije Nuland, koja u razgovoru s tadašnjim američkim ambasadorom u Kijevu poručuje "jeb*š EU" referirajući se na to da će Ukrajinom vladati onaj koga Washington odabere, a ne Europa - na kraju je, jasno, tako i bilo.

Može se pretpostaviti da je Zelenski u sličnoj situaciji iako se dokazi o toj operaciji tek trebaju pojaviti. Ukoliko se pak potvrdi očekivano to će biti dodatni teret po Europu - kako podržavati, čak i u ratu, stranu koju SAD koristi za ratovanje protiv Rusije "preko posrednika"? Imamo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji na letu doma iz Kine priče o europskoj "strateškoj autonomiji", ali nema ideje kako bi realizirao istu.

Kad smo već kod špijunaže saveznika (teško da Macron nije na popisu), dokumenti koji su iscurili pokazuju da SAD aktivno - navodno (pod uvjetom da dokumenti jesu autentični, a kako smo i rekli, još nemamo potvrdu) - prisluškuje i druge saveznike osim Ukrajine kao što su Južna Koreja i Izrael. Jasno, svaki saveznik uvijek bi mogao "skliznuti" u orbitu utjecaja američkih rivala kao što su Rusija i Kina, a Washington to želi preventivno spriječiti.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.