Summit G20 u Japanu idealna je prilika za brojne sastanke svjetskih lidera, a jedan od važnijih svakako je bio onaj jučerašnji kada su razgovore iza zatvorenih vrata održali američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, no o čemu su zapravo razgovarali? Trump je već i prije susreta novinarima poručio kako se to njih "ne tiče". Nakon sastanka pak nije bilo zajedničkih izjava te tek danas stižu neke okvirne informacije.
U izjavi Bijele kuće navodi se kako su dvojica predsjednika izrazila želju za poboljšanjem odnosa između SAD-a i Rusije te kako će "nastaviti pregovarati" o kontroli naoružanja. Trump je pritom istaknuo kako u tim pregovorima mora sudjelovati i Kina. To ne iznenađuje pošto mnogi smatraju kako je SAD izašao iz INF sporazuma o ograničenju raketnog srednjeg dometa ne zato da bi došlo do eskalacije između Washingtona i Moskve, odnosno do nove utrke u naoružanju, već kako bi se sastavio novi sporazum o ograničenju naoružanja, ali sporazum u kojem bi ovog puta bila i Kina.
Naime, pošto INF sporazum datira iz vremena Hladnog rata (potpisali su ga Reagan i Gorbačov) isti je obvezao samo Rusiju, odnosno tadašnji SSSR, i SAD. Kina pak, koja u to vrijeme nije bila na takvoj vojnoj razini, imala je "slobodu" razvijati raketno oružje bilo kakvog dometa.
Jedan od razloga zašto je INF sporazum uopće potpisan 80-ih godine je taj da se zabranom korištenja raketa srednjeg dometa znatno smanjila opasnost od eventualnog sudara SSSR-a i SAD-a na prostoru Europe. No, pošto je Kina do danas izrasla u veliku silu, ne samo ekonomsku već i vojnu, SAD - koji također ima svoje velike planove za Aziju - nipošto ne želi da Kina ima oružje koje je njima zabranjeno posjedovati.
Dakle, još jednom imamo slučaj u kojem Trump mijenja globalni omjer snaga na način da stare sporazume ukida kako bi na njihovo mjesto doveo nove, skrojene da više odgovaraju aktualnim američkim prilikama. No, da bi u tome uspio ovog puta mu treba direktna ruska podrška, točnije Putinova podrška.
Nije tajna da su kineski predsjednik Xi Jinping i Vladimir Putin poprilično bliski, Xi ga je čak nazvao svojim "najboljim prijateljem". Trump pak sada želi iskoristiti svoje razne poluge kako bi dobio ono što želi, a kada govorimo o polugama prema Rusiji i Kini ima ih na pregršt.
Rusiji može ponuditi ono za čim Rusija očito najviše žudi - korake koji bi vodili prema normalizaciji odnosa sa Zapadom, naročito Europom, jer Putin i cijeli ruski vrh dobro znaju da je Washington i dalje taj koji diktira europsku vanjsku politiku. Da Trump objavi kako je došlo vrijeme da se Rusiju "primi natrag" diljem Europe odmah bi došlo do zaokreta prema Moskvi.
Po pitanju Kine njegove poluge su još i konkretnije - Kina žudi za trgovinskim sporazumom sa SAD-om, a on se može stvoriti opet jedino ako Trump tako kaže.
Iz ove perspektive izgleda kako se velike sile Istoka, Rusija i Kina, još uvijek nalaze u milosti i nemilosti Washingtona iako već godinama rade na tome da takav neugodan položaj izbjegnu jačanjem međusobnih odnosa. No, sve dok ovise o globalnom tržištu, a ovise i Rusija i Kina, Washington će imati "ključ u rukama".
U izjavi Bijele kuće također se navodi kako su Trump i Putin razgovarali i o Iranu, Siriji, Ukrajini i Venezueli. Detalji bi bili jako zanimljivi, no nijedna strana ne želi otkriti previše.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov pohvalio je Trumpov "konstruktivni pristup" kao i "želju da se popravi loše stanje trgovinskih i ekonomskih odnosa između Rusije i SAD-a".
"Također možemo istaknuti spremnost po pitanju pregovora glede stabilnosti i razoružanja, kontrole oružja... na najvišoj razini", rekao je Peskov.
Dobro, to je opet jedna te ista tema glede novog sporazuma o kontroli naoružanja u koji Trump želi pod svaku cijenu uključiti Kinu te mu za to treba ruska pomoć. Činjenica da Peskov spominje trgovinske i ekonomske odnose vjerojatno je potvrda onog što iščitavamo između redaka - da Trump svojim polugama nastoji dobiti ono što želi.
Za razliku od Bijele kuće Peskov je ipak dao neke konkretnije detalje - poručio je kako je Trump spomenuo pitanje zarobljenih ukrajinskih mornara koji su prošlog studenog sudjelovali u rusko-ukrajinskoj konfrontaciji na prostoru tjesnaca Kerč. Putin mu je zatim "dao nužna pojašnjenja", ističe Peskov.
Pitanje pak plinovoda Sjeverni tok 2 nije otvarano za vrijeme sastanka, rekao je Peskov.
Jučerašnji susret komentirao je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov te je istaknuo kako je to bio "vrlo važan i konstruktivan" sastanak. "Trump je rekao kako će naložiti svojim dužnosnicima, koji su bili prisutni za vrijeme sastanka, da nastave pratiti teme o kojima se raspravljalo te da pregovori po tim pitanjima idu dalje s ruskim dužnosnicima. Mi smo pak spremni na sve te razgovore. No, vidjet ćemo što će naše američke kolege napraviti nakon ovoga", rekao je Lavrov.
No, čitajući ove izjave ruskih dužnosnika teško je ne osjećati određeni deja vu efekt - sve ovo zvuči jako poznato i sličnu situaciju već smo imali ranije, nakon prošlogodišnjeg Putin-Trump sastanka u Helsinkiju. Optimistično Kremlj je isticao kako je obnova rusko-američkih odnosa pred vratima, kako se Trump i Putin razumiju itd. I što se dogodilo? Svega mjesec dana nakon tog sastanka SAD je znatno postrožio sankcije prema Rusiji gurajući ih još u veću izolaciju kada je riječ o odnosu između Rusije i Zapada.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
