AstraZeneca je britansko-švedska farmaceutska kompanija sa sjedištem u Cambridgeu u Engleskoj. Ista je, prema mnogima, najperspektivniji kandidat za proizvodnju "cjepiva za svijet", ali pojavili su se određeni problemi. Naime, kompanija je ovih dana objavila kako njihovo cjepivo - proizvedeno u suradnji sa sveučilištem Oxford, ima učinkovitost od 70% u prosjeku (o "prosjeku" malo kasnije u tekstu), no neki znanstvenici su skeptični.
U čemu je problem? U nekoliko stvari, kao prvo u tome što su rezultati po pitanju učinkovitosti donijeti na temelju analize vrlo male skupine volontera (nekoliko tisuća). Da pojasnimo - druga dva perspektivna cjepiva koja se pripremaju na Zapadu, ono u suradnji američkog Pfizera i njemačkog BioNTecha, te ono američke korporacije Moderna, imaju iznad 90% učinkovitost, ali to je procjena donijeta na testiranju više desetaka tisuća volontera (inače sama "učinkovitost" u ovoj fazi, bez obzira na broj testova, ne mora - i vjerojatno neće - odgovarati stvarnoj brojci kada krene konkretno cijepljenje stanovništva, opširnije o toj temi: Zašto cjepivo neće zaustaviti pandemiju i što točno znači kad se kaže da isto ima "95% učinkovitost"?).
Neki stručnjaci uočili su "nedostatke" u analizi učinkovitosti koju spominje AstraZeneca. Naime, tih "70% učinkovitosti u prosjeku" AstraZeneca temelji na rezultatima dvije testirane skupine. Prva skupina od 2,741 ima zabilježenu učinkovitost od 90%, a druga - u kojoj je 8,895 volontera - ima učinkovitost od 62%. Zajedno je to prosjek od oko 70%.
No, postoji konkretan problem - prva, manja skupina, dobila je pola doze cjepiva, a mjesec dana kasnije i punu dozu. Ova druga skupina primila je punu dozu i onda za mjesec dana još jednu punu dozu. Kako je onda moguće da prva skupina, koja je dobila ukupno manju količinu cjepiva, ima veći postotak obrane od koronavirusa od ove druge skupine? Znači li to da je "jedna i pol doza" učinkovitija?
Iz AstraZeneca-e su dan nakon objave čudnih rezultata, u utorak, poručili da je došlo do određene "pogreške". Naime, potpredsjednik kompanije, Mene Pangalos, poručio je kako se pogreška dogodila u laboratoriju te je prvoj skupini greškom dato pola doze. "Bila je to sretna slučajnost!", rekao je.
Sretna slučajnost? Nekako prije zvuči kao velika pogreška za tako ozbiljan posao. Dakako, neki su skeptični i prema objašnjenju s kojim je u utorak u javnost izašao Pangalos te smatraju da kompanija možda nastoji prikriti činjenicu da njihovo cjepivo ne ide u dobrom pravcu...
To bi pak moglo dovesti do toga da glavni regulatori u Europskoj uniji, SAD-u i drugdje - dakle nadzorna tijela koja moraju procijeniti sigurnost cjepiva i u konačnici dati "zeleno svjetlo" - odluče da će biti potrebno novo testiranje, ponovno testiranje, ili možda čak i ne dozvoljavanje cjepiva da uđe na tržište.
U normalnom vremenu to bi bila uobičajena i čak pozitivna pojava jer bi to značilo da regulatori rade svoj posao odgovorno i brinu za sigurnost građana koji bi se trebali cijepiti. No, u ovoj situaciji, kada koronavirus ponovno uzima maha napadajući i ljude i državne ekonomije, jasno je da se traži cjepivo u najbržem mogućem roku. Ali gdje je granica između brzine i sigurnosti? Regulatorske agencije moraju ostati nepristrane i krajnje objektivne jer bilo kakvo puštanje cjepiva na tržište samo na riječ proizvođača istog bilo bi ne samo neodgovorno već možda i skandal stoljeća.
U trenutku dok su ljudi i inače već na rubu zbog cijele situacije bilo kakve opasnije i brojne nuspojave cijepljenja bile bi katastrofalan faktor u cjelokupnoj borbi protiv pandemije (a povjerenje građana je svakako esencijalni faktor).
Rekavši to, objava s kojom je AstraZeneca izašla u javnost ovog tjedna je problematična. Primjerice, nisu dali podatke o tome koliko je infekcija zabilježeno u skupini koja je primila dvije doze cjepiva kao ni za skupinu koja je primila placebo.
Stručnjakinja za cjepiva s Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, Morgane Bomsel, komentirala je: "Puno pitanja je ostalo bez odgovora. Stječe se dojam da AstraZeneca selektivno bira podatke koje će objaviti". Sličnog je stava i Moncef Slaoui, glavni znanstveni savjetnik američkog programa "warp brzine" (program Trumpove administracije koji ima za cilj pokrenuti cijepljenje u što je moguće bržem roku). Poručio je kako u podskupini za koju su objavljeni rezultati o "90% učinkovitosti" nema niti jedne osobe starije od 55 godina. To je bitan podatak jer cjepiva će u prvoj rundi primarno biti namijenjena starijim osobama koje su daleko najugroženije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
