Dramatično uhićenje nakon slijetanja u Pariz: Zar je "ruski Elon Musk", Pavel Durov, zaista vjerovao da Zapad neće htjeti provaliti u njegov Telegram kao što je to pokušala učiniti i Rusija koje se odrekao?

Prije nekoliko dana, 24. kolovoza, u pariškoj zračnoj luci uhićen je Pavel Durov, ruski biznismen, poduzetnik i investitor, mnogima poznat kao šef popularne platforme za razmjenu poruka, Telegram (koji ima 950 milijuna aktivnih korisnika). Uhićen je odmah čim je izašao iz svog privatnog zrakoplova. Ali što "ruski biznismen" uopće radi u Parizu? Zar Durov nije svjestan da je ovo, recimo to tako, malo "nezgodno" vrijeme za bilo kojeg ruskog biznismena da se kreće po zemljama Zapada, a naročito nekog zvučnog poput njega?

Jasno, Durov je mislio da je on jedan od nekolicine koji se ne bi trebali bojati, odnosno da je dovoljno distanciran i od Kremlja i od Rusije da se na Zapadu nema što bojati. No, prošle subote je otkrio da to nije baš tako, a sad je vrijeme da pomnije sagledamo njegov slučaj jer riječ je o vrlo zanimljivoj priči.

Durov dakako nije bilo kakav ruski biznismen. Riječ je o čovjeku koji već godinama slovi kao "ruski Elon Musk". Svoje poslovno carstvo izgradio je prvo kreirajući rusku platformu društvenih medija VKontakte (VK) koja je bila i jest vrlo uspješna iako se zapravo radi o klonu američkog Facebooka.

No, uskoro se našao u problemima s ruskim vlastima. Očekivano, ruskim vlastima nikako se nije svidjela ideja da VK operira posve autonomno, odnosno mimo njihove kontrole (i uvida u sadržaj). Kroz niz kontroverznih poteza Durov je na kraju izguran s vlastite platforme, a u travnju 2014. je i službeno otpušten s pozicije glavnog direktora nakon što se javno usprotivio zahtjevu vlasti da preda osobne podatke o ukrajinskim prosvjednicima koji su digli pobunu protiv tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Dakako, to je bio početak velike ukrajinske krize čije rezultate upravo pratimo iz dana u dan.

Ruska federalna sigurnosna služba tražila je od Durova također da blokira VK stranicu sada već pokojnog Alekseja Navaljnog, što je isto odbio učiniti. Durov je išao i korak dalje te je sam tekst zahtjeva javno objavio.

Nakon njegovog izbacivanje s VK-om rekao je da su njegovu platformu jednostavno preuzeli "Putinovi saveznici". Durov je nakon toga napustio Rusiju ističući kako se ne planira više vraćati. "Ova zemlja je očigledno nekompatibilna s internetskim biznisom u ovom trenutku", poručio je.

Dakako, zbog takvog čina očekivalo bi se da će Durov biti rado viđen gost na Zapadu te da će ga slaviti kao disidenta. Neko vrijeme je tako i bilo, ali od toga je već prošlo deset godina.

Nakon što je napustio Rusiju, dobio je državljanstvo otočne karipske države Sveti Kristofor i Nevis donirajući 250.000 dolara tamošnjoj "Zakladi za diverzifikaciju industrije šećera". U isto vrijeme oko 300 milijuna dolara u gotovini povjerio je švicarskim bankama. Zatim se fokusirao na kreiranje novog velikog projekta i kompanije - Telegram.

Telegram kao platforma sličan je WhatsAppu, ali uz neke specifične razlike. Primjerice, Telegram omogućuje puno veće grupe, s do 200.000 članova u jednoj grupi. WhatsApp ograničava grupe na 1024 člana.

Prvo sjedište Telegrama bilo je u Berlinu, kasnije je prebačeno u Dubai.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.