O Japanu najviše slušamo zbog sukoba s Kinom i Tajvanom oko otoka. Prije toga su bili aktualni potres, tsunami i Fukushima. Fukushima je brzo zataškana iako sigurno i dan-danas ispušta radijaciju u zrak. Ali to je nepoželjna tema u medijima jer pokazuje nesposobnost nuklearne industrije pa i japanske vlasti. O zdravstvenim posljedicama ne treba ni trošiti riječi. Mit o japanskoj disciplini se u Fukushimi pokazao kao sve samo ne to.
U tekstu The Diplomat-a od 30/10/2012 Anthony Fenson, autor, se pita slijedeće: "Zaboravite Europu, da li je stvarna dužnička kriza u Japanu?" Još jedno dobro pitanje je da li je Japan zemlja rastućeg duga osim toga što je Zemlja izlazećeg sunca?
"Dok se svijet brine zbog Grčke i Španjolske, Japan ima isto velike probleme sa dugom. Da li financijska tržišta ne vide stvarni problem?"
Naravno da vide, ali ga ne žele vidjeti. Grčka je apsolutno neusporediva s ekonomskom snagom Japana (pa i ovakvog, vidljivo ekonomski ranjenog), ali ona je dežurni krivac koji izvrsno služi za skretanje pažnje. Kako Japanci skreću pažnju ćemo objasniti kasnije u tekstu.
Prema podacima MMF-a, japanski dug je u 2011-oj godini iznosio 229,77% BDP-a. Ako ne vjerujete MMF-u, CIA i Eurostat tvrde da je dug bio nešto niži - 208,2%. 20% manje, koliko-toliko utješno.
U usporedbi s Japanom, druge države o kojima ovih dana stalno slušamo čak izgledaju dosta dobro (činjenica je da je Japan industrijski razvijeniji od njih i ima razne opcije, ali i njima jako brzo dolazi kraj). Uzeti ćemo brojke MMF-a: Grčka 160%, Italija 120%, Irska 105%, Španjolska (vjerovali ili ne) 68% BDP-a. Španjolska brojka je čak manja od Njemačke 81,51%, Francuske 86,26%, i one Ujedinjenog Kraljevstva 82,50%.
Uzimajući u obzir brojke MMF-a, Japan je poslije Zimbabvea uvjerljivo najgori.
Neslužbeno, mnogi analitičari smatraju da je najteža situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu, a dug čak 900% BDP-a dok je u SAD-u javni dug oko 16 bilijuna, a neslužbeno se računa da je oko 70 bilijuna. To je otprilike kao cjelokupni svjetski godišnji BDP i da se pritom ne potroši ni dolar te godine.
Japan je u teškoj ekonomskoj situaciji već više od 30 godina, ali razna restrukturiranja, povećanja izvoza, ukratko, razni ekonomski manevri su ga održavali u životu i pri vrhu industrijskog svijeta. Dokaz da je Japan tako dugo u krizi je i rekordna cijena zlata u odnosu na jen. Ona nije novijeg datuma kao ona u eurima, dolarima i većini svjetskih valuta. Rekordna cijena zlata u jenima je bila čak davnog 21. siječnja 1980-te godine. 204850 jena za jednu uncu zlata. Tri dana ranije srebro je dostiglo najveću cijenu u jenima ikada, 11850 po unci.
Kolaps japanske ekonomije bi sigurno bio obarač za globalni raspad financijskog sistema. Japan je uvijek bio duboko uvezan u zapadni ekonomski sistem i, logično, osjeća najveće posljedice kad i Zapad. Zbog toga se malo čuje o Japanu, a svaki dan o Španjolskoj koja, gledajući službene brojke, ima 3 puta manji dug od Japana u odnosu na BDP. Ali u Španjolskoj je priča drugačija jer je nju zahvatila euro kriza zbog pucanja balona nekretnina i očajnog poslovanja banaka.(pogledati: Analiza: Cristiano Ronaldo, ECB i odobren "bailout" Madridu)
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
