Ekonomska analiza: Je li Kina zaista u tako ozbiljnim problemima kao što se tvrdi? I hoće li završiti u deflaciji, čudnoj situaciji potpuno obrnutoj našoj
Pojavio se novi konsenzus među mnogim ekonomistima, novinarima i drugim analitičarima u vezi s trenutnim usporavanjem kineskog gospodarstva. Njihova tvrdnja je da posrnuća Kine u proljeće 2023. najavljuju mnogo ozbiljniji dugoročni problem koji proizlazi iz pogrešnog, kontroliranog od strane Komunističke partije, kreiranja politike kao odgovor na COVID i njegove posljedice, s vjerojatnim negativnim posljedicama za globalno gospodarstvo. Dakako, bilo bi pomalo čudno da Zapad pozdravlja ekonomske odluke "komunističke partije", iako znamo da je bilo i takvih situacija, a i da KPK nije više baš tipično komunistička, odnosno transformirala se u "komunističku partiju s kineskim karakteristikama", kako oni to vole reći.
Ali danas ćemo se baviti ekonomijom i sve češćim tvrdnjama da je kineska ekonomija u ozbiljnim problemima. Vidjet ćemo da je ta široko popularna procjena vjerojatno preuranjena, a možda i posve pogrešna.
Nema sumnje da se Kina suočava s mnogim strukturnim i drugim izazovima: padom produktivnosti, sve manjom radnom snagom (da, čak i najmnogoljudnija zemlja svijeta ima tih problema!), ograničenjima prijenosa tehnologije koja nameće SAD i druge zemlje, kontinuiranom korekcijom mjehura nekretnina, povećanom nezaposlenošću među mlađim radnicima i vodstvom koje čini se da daje prednost stranačkoj kontroli i nacionalnoj sigurnosti nad gospodarskim rastom. Svi ovi izazovi znače da se kineski rast neće vratiti ni približno blistavom tempu iz perioda 1980. do 2010., kada je godišnji rast u prosjeku iznosio blizu 10%.
Stopa nezaposlenosti u Kini relativno je stabilna (no nezaposlenost brže raste među mladima)
Ali pažljivo čitanje sadašnje situacije ne podržava stajalište da je kineski rast sada zahvaćen, kako se navodi, "ozbiljnom cikličkom silaznom spiralom" koja će trajati godinama.
Naime, kineski rast u drugom tromjesečju 2023. porastao je na 6.3%. To su najviše brojke još od pandemije i predstavlja oporavak od najlošijeg kvartala, onog drugog 2022.
Kineski BDP po kvartalimaNo, kineski uvoz je oslabio, pao je za 7.6% u prvih sedam mjeseci 2023., potencijalno signalizirajući slabu domaću potražnju. Jedna tvrdnja kaže da su kućanstva suočena sa sve većom neizvjesnošću izgubila povjerenje te smanjuju potrošnju dok sve više novca drže u bankovnim depozitima.
No, postoji i alternativno objašnjenje koje kaže da dok su karantene bile sveprisutne, kućanstva nisu mogla trošiti, pa je štednja kućanstava neizbježno znatno porasla, a velik dio te povećane štednje prelio se u bankovne depozite. Bankovni depoziti kućanstava nastavili su se povećavati u prvoj polovici 2023. približno istim tempom kao 2022., što sugerira da se nije mnogo promijenilo. Ali kontekst je potpuno drugačiji. U urbanim sredinama, primjerice, rast raspoloživog dohotka kućanstava u prvoj polovici 2023. povećao se za više od polovice, pa je udio prihoda kućanstva koji odlazi u bankovne depozite naglo pao. To pokazuje da potrošnja raste, a depoziti se smanjuju.
A zašto je to bitno? Kako za Kinu tako i za sve ekonomije svijeta, stvar je ista, ako "preplašeni" građani drže sav svoj novac u bankama (ili "pod jastukom") to znači da ekonomija jednostavno ne može dalje funkcionirati, novac nestaje iz opticaja, nitko ne kupuje ništa. No, čim se situacija popravi, čim građani zaključe da je, recimo to tako, "opasnost prošla", opet raste potrošnja, a onda i cijela ekonomija s njom.
Što je pak s mišljenjem da sadašnje usporavanje smanjuje plaće, dodatno potkopavajući povjerenje kućanstava?
Rast prosječne plaće po stanovniku u prvoj polovici 2023. u Kini iznosio je 6.8%. No, zabilježen je rast i drugih izvora prihoda kao što su kamate i ostali prihodi od imovine. Tako da ovaj argument o "kineskom problemu" također ne stoji, brojke ga demantiraju.
Pad maloprodajnih cijena mogao bi navesti kućanstva da odgode potrošnju očekujući da će roba sutra pojeftiniti. To bi smanjilo potrošnju i gospodarski rast. No opće primjećeni pad potrošačkih cijena od 0.3% u srpnju 2023. u usporedbi s prethodnom godinom uglavnom je bio posljedica povišenih cijena hrane u istom razdoblju 2022. Izuzimajući kolebljive cijene hrane i energije, temeljne potrošačke cijene u srpnju su porasle za 0.8% , u odnosu na povećanje od 0.4% u lipnju. Stoga, možda je preuranjeno podizati spektar deflacije na temelju jednomjesečnih podataka.
Mi u Europi trenutačno smo svi pogođeni visokom inflacijom i to itekako osjećamo na svojim novčanicima. Čini se kao da kupujemo samo osnovne potrepštine, a novca jednostavno "nema". Dakako, inflacija je krivac tome (ali i gramzljivost velikih trgovačkih lanaca) čemu treba dodati da "generalna inflacija" ne odražava pravu sliku jer većina građana primarno troši novac na hranu, a ona je poskupjela puno više od nominalne inflacije.
A Kina? Njoj pak prijeti deflacija, tvrdi se.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
