Ako netko i dalje misli da živimo u normalnom svijetu, vrijeme je da preispita svoja vjerovanja.
Svaki dan smo bombardirani vijestima koje bi pa čak i prije desetak godina bile naučna fantastika.
Često možemo čuti komentare tipa "pa dokle više ovako?" Tko zna… Za ekonomiju bi se moglo predvidjeti da će doživjeti kolaps, ali datum ne možemo odrediti jer je to nemoguće. No svi signali upućuju da u tom pravcu ubrzano idemo.
Ali da li ste znali da je sve veće siromaštvo u Njemačkoj "politički poželjno"?. Ne korektno, nego poželjno. Kao što smo i predvidjeli, ova godina i slijedeće će biti godine u kojima će iz Njemačke dolaziti loše vijesti, ali ova vijest je "nevjerojatna". Riječ nevjerojatna je pod navodnicima jer danas ništa nije nevjerojatno.
Na internet stranici wsws.org je 3. siječnja objavljen tekst pod nazivom "Sve veće siromaštvo u Njemačkoj je ‘politički poželjno’" Dietmara Henninga.
Henning kaže: "Mjere štednje koje diktira njemačka vlada bacaju narode Europe u socijalnu katastrofu. Prije Božića je Nacionalna konferencija o siromaštvu (NAK), mješavina dobrotvornih organizacija, crkava i Federacije sindikata Njemačke (DGB), predstavila "Izvještaj iz sjene". Zaključak izvještaja je da su povećanje i konsolidacija siromaštva "politički poželjni".
Da, dobro ste pročitali.
"Izvještaj pod nazivom ‘Oni u sjeni se ne vide'", je odgovor na četvrti službeni izvještaj vlade o siromaštvu i bogatstvu, koji će vjerovatno vlada objaviti u siječnju. Prva verzija vladinog izvještaja je predstavljena Ministarstvu rada u rujnu prošle godine i mediji su objavili neke dijelove. Pod pritiskom Ministarstva za privredu koje predvodi Slobodna demokratska stranka (FDP), završna verzija izvještaja je odgođena i nekoliko puta mijenjana.
Na primjer, rečenica "Privatna imovina je veoma nejednako raspodijeljena u Njemačkoj" je u potpunosti uklonjena. U orginalnoj verziji je pisalo da sve veće razlike štete "osjećaju ljudi po pitanju što je pravedno" i da bi mogle "dovesti socijalno jedinstvo u opasnost". U novoj verziji piše da su plaće koje su sve manje i manje "odraz strukturalnih napredaka" na tržištu rada jer su stvorena mnoga radna mjesta sa punim radnim vremenom između 2007 i 2011-e godine. Plaće tih radnika su niže i to je dovelo do povećanja zaposlenosti.
Stanimo malo. Sve manje plaće povećavaju zaposlenost? Službeno u Španjolskoj i Grčkoj ne radi četvrtina stanovništva (50% mladih) dok je u Njemačkoj nezaposlenost među najmanjima u Europi. Zato su danas statističke brojke potpuno neupotrebljive osim za okvirnu orijentaciju. One se mogu okretati kako kome padne na pamet.
Ako u Njemačkoj, recimo, 20% stanovništva radi za mizerne plaće, zaposleni su. Točno. Statistički je sve pod kontrolom. To čini Njemačke statističke brojke veoma dobrim jer je nezaposlenost niska. Što bi bilo kad bi Njemačka uvela mjere štednje koje su snažnije od onih danas? Mnogi kažu da u Njemačkoj nisu uvedene mjere štednje. Takvi bi trebali pitati naše ljude koji tamo žive da li je to tako, a i mnoge Nijemce. Zamislimo da Njemačka uvede mjere štednje kao što je inzistirala da se uvedu u Grčkoj? Kolika bi tamo bila nezaposlenost? Sigurno ogromna. Ali mogli bi svim tim ljudima dati neke bijedne plaće i statistika bi i dalje bila odlična. Eto onda rješenja za nezaposlenost, na njemački način. Neka novac koji daju Grčkoj podijele ljudima, neku mizeriju od plaće, i svi će u Grčkoj biti zaposleni. Riješen problem. Kriza će biti prošlost. Isto se može uraditi i u Španjolskoj. Dionice bi vrtoglavo rasle kao i nakon (ne)dogovora o litici, budućnost Europe bi bila naglo svjetlija.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
